Život i djelo: Franz Kafka

Rubrika: Život i djelo značajnih filozofa i umjetnika

“Ali na K-ov grkljan padoše ruke jednog gospodina, dok mu drugi zabi nož duboko u srce i dvaput ga okrenu. Očima koje su se gasile K. još vidje kako se gospoda, nagnuta mu nad licem, priljubiše obrazima jedan uz drugog, promatrajući svršen čin. “Kao pas” reče K., i činilo se kao da je stid u njemu jači od smrti.”
– Završetak Kafkina romana “Proces”

Franz Kafka je rođen 3. 7. 1883. godine u Pragu. Pohađao je njemačku gimnaziju, a onda studirao i diplomirao pravo na Univerzitetu u Pragu. 1908. godine se zapošljava kao činovnik u osiguravajućem zavodu u Pragu. Uporedo piše brojne prozne radove i bavi se intenzivnim čitanjem djela Thomasa Manna, Goethea, Blaisa Pascala, Sorena Kierkegaarda, Lava Tolstoja i Dostojevskog. Kasnije mu zanimacija postaje čitanje i izučavanje Biblije kao i jevrejska Kabala.
Pored njemačkog jezika, koji mu je bio maternju, Kafka također se koristi i grčim, latinskim i francuskim jezikom. U kasnijem periodu svoga života Kafka uči češki i hebrejski jezik. Svoje slobodno vrijeme ispunjava prisustvovanjem političkim skupovima, sportskim aktivnostima kao i lovu.

1909. godine u časopisu “Hiperion” objavljuje fragmente svoje prve novele “Opis jedne bitke, a 1913. godine u izdavačkom društvu “Revolt” izlazi mu prva knjiga proze “Posmatranje”, koje predstavlja fragmente, skice i kratke priče. U istoj godini objavljuje i svoju pripovjetku “Presuda”, kao i prvi dio svoga romana “Amerika”
Godin 1915. Kafka objavljuje jednu od svojih najpoznatijih pripovjedaka “Preobražaj”. Pripovjetka zadobija vrlo povoljne kritike, a kao rezultat biva i književna nagrada “Fontane – Preis”, koja predstavlja jedino književno priznanje koje je Kafka dobio za vrijeme dok je bio živ.

U tome periodu njegovo zdravlje već biva narušeno, te se pojavljuju prvi znaci tuberkuloze. Na to dolaze i stalni sukobi sa roditeljima, te Kafka 1917. godine raskida svoju vjeridbu sa mladom praškom Njemicom – F.B. Kafka se sukladno svojoj prirodi genija, užasava institucionalnih obaveza, smatrajući se neodraslim za takvo što. 1917. godina u književnom smisu, za Kafku je bila uspješna za razliku od privatnog života, on tada piše romane “Proces” i “Amerika”, kao i novelu “U kaćnjeničkoj koloniji”

1919. godine izdavač Kurt Wolff mu objavljuje knjiga priča “Seoski ljekar”, a kao posebnu knjigu izdaje i pripovjetku “U kažnjeničkoj koloniji”.Ubrzo nakon tog – već 1920. godine, Kafka napušta službu u osiguravajućem zavodu, te odlazi na liječenje i na imanje svoje sestre. Svoje doživljaje i ambijent koji je iskusio u tom periodu opisao je u nedovršenom romanu “Dvorac”. Taj period je za Kafku značajan zbog njegovih veza sa češkom književnicom Milenom Jasenskom. Iz te veze ostala su pisma poznata kao “Pisma Mileni”

1923. godine, Kafka sreće Doru Diamant, najveću ljubav svoga života, a opijen tom ljubavlju Kafka sa Dorom odlazi u Berlin, gdje živi svoju posljednju godinu života u nadi da će se, zahvaljujući svojoj sreći, uspjeti da ozdravi. Već izmoren bolešću, Kadka odlazi u sanatorijum Kierling pored Beča. Ubrzo nakon tog Franz Kafka umire 3.6.1924. godine.

Za Kafku možemo reći da je sa sigurnošću jedan od najznačajnijih književnika XX stoljeća. U svojoj oporuci kao posljednju želju svome prijatelju Maxu Brodu ostavio je obavezu da sve njegove rukopise spali, što na sreću ovaj ipak nije uradio.

1962. godine filmski režiser Orson Welles uradio je filmsku adaptaciju Kafkina romana “Proces”, a scene u tom filmu su snimane i u Zagrebu: https://www.imdb.com/title/tt0057427/.

Piše: Senad Arnaut