Život i djelo: Oscar Wilde

Rubrika: Život i djelo značajnih filozofa i umjetnika

“Mržnja je, sa intelektualnog stajališta, je vječita negacija, a posmatrana sa gledišta osjećanja, mržnja je oblik atrofije koja ubija sve osim same sebe.”

Oscar Wilde – pjesnik dramski i prozni pisac je rođen 1854. godine u Dublinu u Irskoj. Potiče iz prilično imućne, ugledne buržoaske porodice, otac mu je bio ljekar, a majka pjesnikinja, bez nekog pretjeranog značaja, ali sa izrazitom ljubavi prema književnosti, koju je vjerovatno naslijedio i sin. U njihovoj kući se okupljao mali književni salon, što je možda uticalo na Wildeovo kasnije formiranje. Školujući se u Oxfordu, on je još kao student došao pod uticaj estetizma, a koje su označene kao neka vrsta protesta protiv ustaljenih vrijednosti viktorijanske epohe. Na fakultetu je slušao predavanja duhovnih vođa nove generacije Johna Ruskina i Waltera Patera. Na Wildea naročito je uticao Pater, zagovornik načela “umjetnosti radi umjetnosti”, te uživanja u ljepotama kao jedinog principa ljudskog djelovanja.

Wilde vatreno prihvata i zastupa navedene ideje, te postaje njihov propagator, a uskoro po izlasku svojih prvih knjiga postaje i vodeća ličnost u grupi razbarušenih mladih esteta, koji su svojim ekstravagantnim oblačenjem i ponašanjem, te svojim ispadima protiv ustaljenog ukusa i moralnih normi izazivali skandale i uzbuđivali englesku javnost.

Oscar Wilde je predstavnik jedne nemirne i nesretne generacije – nesretne zato što nije mogla da se pomiri sa preživjelim vrijednostima jednog društva koje je počinjalo da propada, a ujedno nije mogla ni da se otkine od tog društva – da strese sa nogu svojih prašinu straog svijeta. Iz takve situacije proizilazile su i spoljašnje i unutrašnje provirječnosti koje je Wilde većinom rješavao na ironičan i humorističan način.

Kao najpoznatija djela koja je Wilde napisao obično se navode drame Važno je zvati se Ernest (1899.god.), Lepeza lady Widnermere (1893. god.), roman Slika Doriana Graya, zbiroka bajki Sretni kraljević i druge priče, kao i pripovjetke Zločin lorda Arthura Savila, Sfinga bez tajne, Primjerni milionar, Pero, olovka i otrov, Kentervilski duh

Wildeovo najznačajnije djelo, te ujedno i njegov jedini roman – moderna inačica faustovskog motiva – Slika Doriana Graya, poigrava se odnosom umjetnosti i života, a priča e to o mladiću koji prodaje dušu kako bi sačuvao maldost i ljepotu. U sudbini Doriana Graya – mladića čije se moralno kvaranje odražava na njegovom portretu dok on sam ostaje vječno mlad – ima neke opšteljudske patetike, dok ona žudnja za krajnošću sladotršća i poroka, kojom je knjiga djelomično prožeta, sadrži nešto što mnogi ocjenjuju kao nezdravo. Roman je prvi put objavljen 1890. godine, u vrijeme kada je i Wilde doživio najveću slavu.

1895. godine Oscar Wilde biva optužen za seksualnu perverziju te zbog neprimjerena ponašanja i protivprirodnog bluda i poslije sudskog procesa, u toku kojeg se društvo okrenulo protiv njega, osuđen je na dvije godine zatvora i teškog rada. Po izlasku iz zatvoro, sada već duhovno i tjelesno oronuo Oscar Wilde se seli u Francusku – skriven od svijeta koji ga je poznavao. Umro je u Parizu 1900. godine, navršivši svega 44 godine života.

Priredio: Senad Arnaut

Upute na tekst

Oscar Wilde: – Slika Doriana Graya
– Zločin Lorda Arthura Savila
– Pero, olovka i otrov
– Sfinga bez tajne
– Važno je zvati se Ernest
– Lepeza lady Widnermere