Život i djelo: Victor Hugo

Rubrika: Život i djelo značajnih filozofa i umjetnika

“Ako ima nečeg bolnijeg od tijela koje umire bez hljeba, to je duša koja umire jer je gladna svjetlosti.”
– Victor Hugo – Jadnici

Glavni predstavnici francuskog romantizma su Alfred de Vignyij, Alphonse de Lamartine, Alfred de Musset i Victor Hugo. Potonji je središnja ličnost francuskog romantičarskog pokreta i čitave francuske literature XIX stoljeća. Victor Hugo rođen je 26. II 1802. godine u gradu Besançon, kao sin generala Napeoleonove vosjke. Victor Hugo je pjesnik, dramski pisac, romansijer, publicista i polemičar, te je u svakoj od tih oblasti došla do izražaja njegova izuzetna plodnost tako da je iza njega ostala čitava biblioteka knjiga. Unatoč tome, Hugo je u svome životu bio daleko od kabinetskog radnika na polju književnosti ili profesionalnog književnika koji izvan svoga rada ne mari ni za šta drugo.

Izrazit primjer angažovanog pisca, Hugo je uzeo učešća i odigrao presudnu ulogu u nizu velikih književnih i političkih bitaka svoga doba. U mladosti on je glavni junak u francuskom romantičarskom pokretu: njegov predgovor prvoj drami Cromwell (1827.) prihvaćen je kao manifest francuskog romantizma a borba za prevođenje njegove drame Hernani na sceni Francuske komedije, borba u kojoj su uzeli učešća na jednoj ili drugoj strani svi istaknuti pisci tog doba, te ta borba predstavlja najkrupniji i najburniji događaj romantičarske epohe, konačno utvrđivanje romantike u teatru i literaturi.

U mladosti pristalica monarhije, Hugo je kasnije evoluirao prema liberalizmu i posta strastveni republikanac. Za vrijeme revolucije 1848. god. odigrao je značajnu ulogu a u doba Drugog carstva napustio je Francusku i iz progonstva vodio ogorčenu borbu protiv režima cara Napoleona III, sve do propasti Drugog carstva kada se vratio u Francusku.

Hugoov rad u poeziji, drami i romanu čini epohu u historiji francuske književnosti. Kao pjesnički stvaralac prevazišao je sve romantičare kako raznovrsnošću tema tako i bogatstvom forme i stekao ugled prvog nacionalnog pjesnika Francuske. Za sebe je rekao da je duša od kristala i zvučni eho. Iako mu često nedostaje spontanost i dubina, iako njegovi stihovi djeluju ponekad isuviše pompezno, patetično pa i prazno, u njima se osjeća istinska energija i vitalnost, neiscrpno bogatstvo snažne imaginacije i poletna rječitost.

Među njegovim mnogobrojnim zbirkama izdvajaju se:
Razmišljanja – lirski dnevnik pjesnikovih misli i osjećanja,
Kazne – satirična poezija protiv Napoleona III,
Legende vijekova – epska poezija, pjesnička historija čovječanstva u nizu epizoda
Vještina biti djed – pjesme ispunjene ljubavlju prema djeci
.
Hugoov dramski rad izvršio je preobražaj francuskog teatra ali nije dao djela od veće umjetničke vrijednosti. Hugo je značajniji kao romanopisac. Njegov mladalački roman Zvona crkve Notre – Dame (1831. god.) je blistavi proizvod romantičarskog historizma, pun fantastike, izvanrednih opisa arhitekture starog Pariza, neobičnih događaja i likova, poetičan, tako da je i do danas sačuvao privlačnost. Prema istoimenom romanu snimljena su dva filma 1939. godine i 1956. godine, te jedan animirani film 1996. godine

U periodu od 1850. – 1862. god Victor Hugo piše svoje najveće i najpoznatije djelo Jadnici – velka i složena romasijerska kompozicija – skup više romana u jednom romanu, te su u njemu obuhvaćeni svi veliki događaji jedne epohe. Potresna priča o robijašu Jeanu Valjeanu koji od prestupnika postaje dobročinitelj, priča o posrnuloj djevojci Fantini, dirljiva historija djevojčice Cosette, priča o djetetu Gavrochu, najslavinijem Hugoovom junaku, bitka na Waterloou, barikade na ulicama Pariza za vrijeme julske revolucije. Sve je to opisano u romanu, sa mnoštvom pojedinosti i sa tipično romantičarski osjećanjem za neobično, nesvakodnevn, prekomjerno kako u dobru tako i u zlu, u lijepom i u ružnom, niskom i uzvišenom, a kroz sve to probija se duboki Hugoov humanizam, njegova samilost prema svijetu siromašnih poniženih i progonjenih. Prema radnji romana Jadnici snimljeno je nekoliko filmova, a posebno se izdvajaju filmovi iz 1998. godine te mjuzikl iz 2012. godine. Također 2018. godine počela je sa emitovanjem i istoimena mini serija.

Victor Hugo je umro 22. V 1885. godine u Parizu.

Priredio: Senad Arnaut