Prikaz engleskog društva u romanima “Orkanski visovi” i “Ponos i predrasude”

Emily Bronte (1818. – 1848. god.) i Jane Austen (1775. – 1817. god.)

Društveni status u engleskom društvu i njegova važnost Orkanski visovi i Ponos i predrasude

Ovaj esej će se baviti sa dva romana: Ponos i predrasude (Džejn Ostin) i Orkanski visovi (Emili Bronte). Poseban osvrt će biti na glavne likove u ova dva romana; Ketrin i Hitklif, te Elizabet i g. Darci. Dublje se istražuje društveni status kao aspekt i posljedica u oba ova romana.

Glavna tema gotovo svih romana Džejn Ostin je brak. To je jedini događaj koji je važnije promjenio sudbinu ljudi u njezino vrijeme. Kada govorimo o romanu Ponos i predrasude, to je zasigurno jedan od najpopularnijih romana Džejn Ostin. Iako roman pokazuje malo svježine i humora, u isto vrijeme ima značajne teme i dobru kompoziciju.

S druge strane roman Orkanski visovi, u jednom je aspektu suprotan ranije spomenutom romanu. Orkanski visovi smatraju se remek djelom engleske književnosti. Priča o Hitklifu, djetetu nepoznatih roditelja i tajanstvenog porijekla, njegove tragične ljubavi sa Ketrin, jedna je od najslavnijih priča. Kada je prvi put objavljen ovaj roman, viktorijanski kritičari bili su šokirani brutalnošću ove priče. Toliko da je jedan od njih rekao da roman nije preporučljiv za mlade dame.
Ketrin je heroina romana Orkanski visovi. Vrlo je tvrdoglava, ponekad arogantna i sebična, ali i dovoljno hrabra da brani svoje mišljenje i stavove.
Pitanje je, zašto je roman Orkanski visovi jedna od najomiljenijih ljubavnih priča ikada?
Elizabet Benet, junakinja Ponos i predrasude je na neki način slična Ketrin. Elizabet je inteligentna, duhovita, plemenita i ironična prema svemu što smatra neodobravanjem.

Važnost društvenog statusa i više je nego očita u oba romana. Ketrin i Hitklif su osuđeni na tragičnu ljubav jer Hitklif nije bio na istoj društvenoj razini kao Ketrin. Njihova ljubav je duboka i jaka, ne temelji se samo na fizičkoj razini ili romantičnim iluzijama, nego i na vrlo jakoj vezi dvije duše.

„Moje velike patnje na ovom svijetu su bile Hitklifove patnje, i ja sam osjećala sebe i njega od početka. On je moja velika misao u životu. Kad bi sve drugo uginulo, a on ostao, ja bih još uvijek postojala: a kad bi sve drugo ostalo a on bio uništen, vasiona bi se pretvorila u ogromnog tuđinca, činilo bi se da nisam dio nje.“ (Emili Bronte, Orkanski visovi)

G. Darci i Elizabet su u nešto drugačijoj situaciji. Prije svega, gospodin Darci je onaj sa višim društvenim statusom u odnosu na Elizabet. Gospodin Darci je vrlo bogat i utjecajan, dok je Elizabet iz skromne porodice, ali se ne stidi toga. Načitana, pametna i jako ljubazna. Ne možemo a da se ne pitamo da li je ljubav između njih dvoje završila sretno zbog činjenice da je g. Darci onaj sa bogatstvom i ugledom?

Elizabet Benet i Ketrin Ernšo – realan portret žene u viktorijanskom društvu

Dvije glavne uloge u romanima Ponos i predrasude i Orkanskim visovima, Elizabet i Ketrin, različite su na mnogo načina. Prije svega, dolaze iz različitih porodica. Elizabet dolazi iz jednostavne i siromašne, a Ketrin iz bogate i utjecajne porodice.
U romanima, Bronte i Ostin nastojale su stvoriti jedan realan portret žene u viktorijanskom društvu. Međutim, u Orkanskim visovima  nestabilnost se neprestano uvodi u čvrste strukture kako bi se otkrila njihova opasnost i njihova sposobnost promjene. To je glavni izvor radikalne sile romana. Roman Orkanski visovi potvrđuje nestabilnost svijeta u koji ulazi prihvaćanjem promjena i otkrivanjem nestabilnosti struktura koje mobilizira. To je delirijski tekst koji karakterizira delirijum. Visine su podjeljene između Ketrinine pobunjeničke identifikacije i izvanzemaljskih energija koje ona predstavlja. Orkanski visovi nude kritičku alegoriju razvoja Ketrin u socijalno osvještenu feministicu. Pobunjenička strana Ketrin vidljiva je kada izgubi ljubav svog života.

Kroz roman Ponos i predrasude, Elizabetini susreti sa g. Darcijem su bitka odraslih umova. Elizabethini govori, pucketanje od ironije, ispunjeni tjelesnim pokretima i živahan humor, prepoznaje se da je ona žena obdarena smislom i senzibilitetom, radikalno drugačija od većine mladih žena koje poznaje. Njena glavna mana je pretjerana predrasuda. Ona dokazuje da je žena posebna za svoju dob a ipak drugačija od nje. Ponekad je sklona otvorenim govorima i implusivnim postupcima, pa ipak; nikada ne zanemaruje pristojnost na kojoj su žene insistirale. Njezina oštra inteligencija, njezin dobar osjećaj i njezin nekonvencionalni šarm, čine Elizabet nezaboravnim karakterom.

Svaki od ova dva romana ima zajedničke složene protagonistice: Ketrin Ernšo iz Orkanskih visova, te Elizabet Benet u Ponosu i predrasudama.

Ova dva romana su svakako vrlo različita. Raspoloženje u oba romana je različito, a za razliku od Ponos i predrasude, Orkanski visovi sadrže elemente gotike. Ponos i predrasude tipična je ljubavna priča – muškarac sretne ženu, pojave se komplikacije, muškarac dobiva ženu, dok se roman Orkanski visovi bavi duboko strastvenom, ali tragičnom ljubavi između Ketrin i Hitklifa. Oba romana se bave društveno-ekonomskom klasom koja razdvaja ljubavnike, ali Hitklif i Ketrin nikada ne prevladavaju ovu razdovjenost i ostaju razdvojeni sve dok ne umru, te dosegnu sreću nakon smrti, kada se njihove duše vide kako hodaju zajedno u močvarama. Dok Elizabet i g. Darci prevladavaju predrasude, nesporazume i ponos, te se sretno vjenčaju.

“Ženska mašta je veoma brza; skoči iz divljenja u ljubav i iz ljubavi do braka u trenutku”. (Džejn Ostin, Ponos i predrasude)

Čini se da Ostin poštuje klasni sustav na nekoliko načina, pogotovao kada ne djeluje kao podjela vlasti u društvu, nego kao snaga vrline i pristojnosti. G. Darci je primarni primjer Ostinovog idealnog gospodina. Iako se čini da je izvorno arogantan i sebičan snob, dok se roman razvija, postaje jasno da je sposoban za promjenu. Kao što se iz oba romana vidi, društveni status je odigrao jaku ulogu u životima ljudi 1800-ih.

Autor: Zerina Hasanica