Život i djelo: Robert Nesta Marley

“Moja muzika će živjeti zauvijek. Možda je smiješno to što kažem, ali kada znam činjenice, mogu i da kažem činjenice. Moja muzika će živjeti zauvijek. Moja muzika se bori protiv sistema koji nas uči da živimo i umiremo.

– Bob marley

Robert Nesta Marley rođen je 6. VI 1945. godine na farmi svoga djeda u selu Devet Milja, u okrugu Svete Ane. Otac mu je bio Jamajčanin engleskog porijekla Norval Sinclair Marley, a majka Coodella Baker Jamajčanka. Nisu se nikad vjenčali, što je Bob Marleyu otežavalo djetinstvo, a pored toga bio je i nečiste boje – od oca bijelca i majke crnkinje – što mu je stvaralo probleme u djetinstvu i na početku karijere. Roditelji Boba Marleya se također nikad nisu vjenčali, a otac Norval je sina vidio samo jednom, budući da je ubrzo nakon Bobovog rođenja napustio Jamajku i Kingston, nakon čega ubrzo i umire 1955. godine. Marleyeva majka se udala nakon toga, te Bob Marley ima i dva polubrata.

Sa majkom je odrastao, te pohađao lokalnu osnovnu školu, a rodno mjesto Boba Marleya je njegovalo i poštovalo afričku tradiciju općenito, a posebno su cijenili afričku muziku što će biti od presudnog uticaja i na samu muziku Boba Marleya.

Sa svega šensanest godina Marley okružen siromaštvom i nasilničkim društvom počinje da mašta o karijeri muzičara, te počinje sa snimanjem prvih pjesama, koje nisu najbolje prihvaćene od strane publike, ali i muzičkih producenata koji su ga znali često prevariti. Prema njegovim riječima na duh njegove muzike su ponajviše uticali Marcus Garvey (jamajčanski crnački vođa i jedan od najvažnijih boraca za prava obojenih ljudi.), te Haile Selassie (posljednji etiopski vladar iz Salamonske dinastije).

Odatle nam bivaju jasniji društveni motivi Marleyevih pjesama, koje ukazuju prije svega na rasnu diskriminaciju, materijalnu nejednakost i potlačenost čovjeka. Taj zvuk protesta protiv nepravde na svijetu se još više pojačao onda kada se Bob Marley priključio rastafarijanksom pokretu, te počeo ispovijediati istoimenu religiju.

Bob Marley and the Wailers je muzička grupa i projekat u okviru kojeg je Bob Marley napravio svoje najpoznatije i najbolje pjesme. Bob Marley and the Wailers su osnovani 1963. godine, ali je Bob Marley sa članovim tog benda već i ranije surađivao i skupa sa njima pravio muziku. U tom periodu Bob Marley je sve više pod uticajem pjevača Fats Dominoa i Ray Charlesa.

Ubrzo muzika Boba Marleya prelazi granice Jamajke, te reggae muzika postaje šitom svijeta popularna, a priča o Bob Marleya polako počinje da ulazi u legendu, već i za vrijeme njegova života. Pored koncerata u Sjevernoj Americi i Evropi, Bob Marley je svirao i u svojoj duhovnoj domovini – Africi 1978. godine je boravio u Africi održavši koncerte u Etipiji i Keniji. Potom dobija poziv od vlade Zimbabvea da nastupi na proslavi Dana nezavisnosti, što je Bob Marley i učinio.

Iste godine Bob Marley svira i na Jamajci sa svojim bendom u rasno podijeljenom Kingstonu. U toku koncerta svirajući pjesmu Jamming Bob Marley je pozvao na binu lidere suprotstavljenih političkih opcija da se pomire i pruže ruku jedan drugome, što je za život svih Jamajčana imalo ogroman uticaj i označavalo je prestanak dugogodišnjih sukoba.

U toku američke turneje zdravstveno stanje Boba Marley se naglo pogoršava, no unatoč tome turneja je nastavljena. Konstatovan mu je rak koji se ipak mogao spriječiti odsjecanjem nožnog palca, što je Bob Marley odbio poštujući načela rastafarijanskog vjerovanja o zabrani sakaćenja i odsjecanja djelova tijela.

1980. godine Bob Marley boravi u Njemačkoj gdje se podvrgava ekspermentalnom liječenju, a bolest zauzima sve više maha. Unatoč tome Marley je smogao snage da održi i jedan od svojih najboljih koncerata karijere u Dortmundu. U Njemačkoj je Bob Marley proslavio i svoj 36. rođendan, ispostavit će se i svoj posljednji. Njegov posljednji koncert održan je u Pittsburghu 23. IX 1980. godine.

Posljednja želja bila mu je da umre na Jamajci, ali unatoč nastojanju da mu ispoštuju posljednju želju, nisu uspjeli stići do Jamajke. Bob Marley je umro 11. V 1981. godine u Miamiju, SAD. Sahrana je bila priređena 21. V 1981. godine, a prisustvovalo joj je hiljade ljudi koji su došli da se oproste od legende.

O Marleyovom životu i djelu snimljen 2012. godine dokumentarac Marley:

Muzika Boba Marleya je bila prva muzika koju sam čuo a da nije bila iz našeg govornog područja. Iako tada engleski mi bješe slabo razumljv osjetio sam i privukle su me snažne poruke i emocije njegova glasa. Tekstovi Boba Marelya možda nemaju neku skrivenu poruku i ne pretendiraju na to da stvore teško razumljiv izraz, koji bi kritičari vrlo rado dočekali i ocijenili kao najljepšu poeziju. Stihovi Boba Marleya su riječi čovjeka tlačenog hiljadama godina, i oni kao takvi i dan – danas su vodič mnogima i putokaz ka slobodi.

Bob Marley je i vrlo često nagrađivan, kako za svoj muzički doprinos tako i za širenje ideje mira i tolerancije, što ga i danas proslavlja kao jednog od najdražih muzičara, i to je potvrda njegovih riječi o vječnosti njegove muzike.
1976. godine odabran je on i The Wailers za bend godine od strane časopisa Rolling stone. 1981. godine.
15. VI 1978. godine. dobija Medalju za mir u Trećem svijetu, od Ujedinjenih nacija.