Umjetnost prahistorijskog čovjeka

Starije kameno doba

Kada je čovjek počeo da stvara umjetnička djela? Šta ga je podstaklo da to čini? Kako su izgledala najstarija umjetnička djela? Ovo su pitanja kojima nužno započinje svako historijsko istraživanje umjetnosti i njenih početaka. Uz ta pitanja dužni smo i reći istinu, da ipak ne znamo odgovre na ta pitanja.

Istraživanja kazuju da su naši prvi preci počeli da hodaju po zemlji prije otprilike milion godina, ali kako su se tada služili rukama rukama, to nam je nepoznato. Prije 600 000 godina nailazimo na prve tragove čovjeka koji je pravio oruđe. On se sa sigurnošću možem kazati služio nekom vrstom oruđa, bilo to u samodobrani ili proračunatom napadu (lovu).

U posljednjem razdoblju paleolita, prije otprilike 20 000 godina, nailazimo na najstarija umjetnička djela koja su nama poznata. Međutim, ona su urađena sa sigurnošću i profinjenošću koje su daleko od skromnih početaka. Najznačajnija djela paleolitske umjetnosti su slike životinaj, koje su urezane, naslikane, ja na primjer Ranjeni bizon iz pećine Altamire u sjevernoj Španiji.

Ranjeni bizon (pećinska slika) 15 000 – 10 .000 god. p.n.e. Altamira, Španija

Životinja koja izdiše sručila se na zemlju jer njene noge nisu više u stanju da nose težinu tjela, ali čak i u tom stanju stanju potpune bespomoćnosti glava je pognuta, spremna za odbranu od kopalja lovaca koja joj prijete od iz donjeg lijevog ugla. Ono što nas na prikazanom zadivljuje nije samo oštra opservacija, prefinjeno sjenčenje koje oblicima daje oblinu i plastičnost, nego nas mnogo više zadivljuje snaga i dostojanstvenost tog stvorenja naizdisaju

Kako se razvila ova umjetnost? Čemu je služila? I kako je mogla da se očuva netaknuta toliko hiljada godina? Na posljednje pitanje se može dati lagan odgovor, naime slike unutar pećina se nikada ne nalaze blizu ulaza u pećinu, gdje bi bile laka meta za uništavanje, već samo u najmračnijim uglovima, i u pravilu uvijek što dalje od ulaza.

Pećina u Lascauxu, otkrivena je pukim slučajem 1940. godine. Otkrili su je dječaci čiji je pas upao u jamu koja je vodila u podzemnu dvoranu. I tako skrivene od utrobi zemlje, koja ih čuva od slučajnog uljeza, te su slike morale imatu daleko ozbiljniju namjeru daleko od toga da su služile kao puka dekoracija..

Pećinske slike Oko 15 000 – 10 000 god. p.n.e. Lascaux (Dordogne), Francuska

Nema ni najmanje sumnje da su stvarane kao sastavni dio magijskog obreda koji je trebalo da obezbjedi uspješan lov. Mi to zaključujemo ne samo po njihovom skrovitom smještaju i po crtama koje treba da predstavlja koplje ili strijele, često uperene na životinje, već i po čudnoj zbrci u kakvoj su životinje naslikane jedno preko druge.

Osim velikih pećinskih slika, ljudi mlađeg palolita radili su i male crteže i rezbraije u kosti, rogu ili kamenu, vješto srezane uz pomoć sitnog oruđa od kremena. Takav primjer nalazimo u majstorki izrađenom Bizonu od irvasovog roga. On je na taj način dostojan drug prekrasih životinja iz Altamire i Lascauxa je na taj način dostojan drug prekrasih životinja iz Altamire i Lascauxa.

Bizon iz pećine La Madeleine. Oko 15 000 – 10 000 god. p.n.e. Muzej narodnih starina, St. Germain – en – Laye, Francuska

Umjetnost kamenog doba u Evropi, onakva kakvu je danas poznajemo, izraz je najviših ostvarenja jednog načina života u kome je ubrzo potom došlo do opadanja. Skoro savršeno prilagođena uslovima ledenog doba koje se povlačilo, ona nije mogla da ih nadživi. U drugim djelovima svijeta starije kameno doba ustupalo je mjesto novim razvojnim kretanjima između 10 000 i 5 000 godina p.n.e., osim manjeg broja izuzetno negostuljubivih oblasti u kojima starije kameno doba je nastavilo da živi, jer nije bilo ničega da mu se suprotstavi ili ga uništi.

Izvor: Historija umjetnosti – H. W. Janson

Priredio: Senad Arnaut