Hod po kamenim pločama

Promocija pjesnika, književnika i istraživača iz sfere društvenih nauka, prilika za objavljivanje autorskih tekstova (poezija, proza eseji, recenzije, kritike, rasprave i osvrti ). Šaljite svoje radove u inboks facebook stranice, ili na mail : dunjalucar@gmail.com

Mirza Džaferović, biografija: Rođen neke zime devedesetprve godine u Zenici.U istom gradu završio osnovno i srednje obrazovanje,nakon toga Pravni fakultet u Zenici.Pored pravne nauke ljubitelj i ostalih humanističkih nauka koje pratim koliko god mogu,u svim dostupnim formama.Jedan od onih naivnih što smatra da knjiga može promijeniti makar zajednicu,ako ne može Svijet.

 Hod po kamenim pločama

U svom materijalnom obliku kameni nadgrobni spomenik,stećak je simbol srednjovjekovne Bosne autentičan po svom biljegu,sa motivima koji aludiraju na ljudske,vjerske oblike ali koji većinski imaju izgled sanduka.

Na sami spomen ovog kamenog testamenta većina upućenih će pomisliti na Radimlju,najpoznatiju nekropolu u blizini općine Stolac.Kada se prođe Grad Mostar,i uputitite se prema Trebinju,negdje na pola puta nalazi se Stolac,legendarni grad hercegovačkog,jednako tako i bosanskog pjesnika Maka Dizdara.U razgovoru sa ljudima koji su uposlenici turističke organizacije mogu se čuti samo nažalost  kritike (dobre naravi) prema općinskim,ali isto tako i kantonalnim,federalnim,državnim vlastima o nemaru i nepažnji prema nečemu što je vrsta zajedničkog dobra uprkos dubokoj podjeli koja postoji u ovom društvu.Briga o nekropoli prepuštena je rijetkim nesebičnim ljudima unutar loklane zajednice.

Stećak se našao u najnepoželjnijem položaju,a to je da u suštini nikog ne interesuje naročito.Jedini slučajevi ”prisvajanja” bili su ti da se nekom vrstom metode odredi konfesionalna pripadnost pokojnika koji leži ispod stećka.Obzirom da su ovi spomenici nastajali prije doba vladavine Osmanskog carstva,treba biti jako oprezan sa davanjem bilo kakvih prefiksa i odrednica,pogotovo kad se uzme u obzir da je tad Crkva bosanska predstavljala jednu vitalnu zajednicu na ovom prostoru.

Značaj ovog djelića baštine ukazuje i to da se stećak našao na UNESCO-voj Listi Svjetske baštine.Za nekoliko nekropola je odbijen zahtjev za postavljanje na Listu jer su se nalazile u gotovo katastrofalnom stanju.Mnogi stručnjaci koji se bave ovom oblašću smatraju da je glavni razlog tome nemar lokalnog stanovništva koji je koristio stećke čak i kao građevinski materijal povremeno.

Ovakav položaj nesretnog pripovjedača sa kamene ploče odgovornost je svih nas,jer ako je je jedna Svjetska institucija prepoznala njegov značaj,na domaćima je bar minimalna doza brige i ophođenja da se vrijedna nalazišta arheološki konzerviraju i vremenom učine atraktivnim za bilo kojeg posjetioca Bosne i Hercegovine.

Radimlja je izuzetno privlačno nalazište jer je smještena pored samog puta prema Stocu i teško je ne opaziti svakom prolazniku.Nekropola se sastoji od 133 stećka,koji svojim izgledom,razmještajem i motivima jednostavno plijene pažnju.Od motiva stiliziranog križa, mača, luka i strijele,svakako je najunikatniji ”Kameni spavač” sa podignutom rukom.Generacije učenika devedesetih godina prošlog stoljeća sigurno se sjećaju legendarnih sivih udžbenika sa motivima stećaka na naslovnici.

U bosanskoherecegovačkom društvu,koje je podijeljeno do neslućenih razmjera,a u kojem je jako loš trend revidiranja cijelog toka naše historije postao jako prihvatljiv,stećak može konačno da postane ona tačka približavanja svih etničkih zajednica prema nečemu zajedničkom,naš najmanji zajednički sadržilac.

Snaga svake baštine je njena neprolaznost;puno je veća od sistema i bilo koje vlasti.Samo mali ukaz na to kako su drugi prepoznali naše sopstveno nasljeđe je to da je obnovu rodne kuće Branka Ćopića finansirala Vlada Azerbejdžana a Ćupriju na Drini Vlada Turske.Stećci su tako neodoljivi predstavnici bosanskoherceogvačke historije,jer ih je uspio zaobići svaki sukob od vremena kad su nastali.To je velika prednost koju bi trebali prepoznati nosioci javne vlasti.Ako ljudi malo više obrate pažnju na ove vrijedne čuvare možda će početi obraćati pažnju na vlastitu državu.Dotad će Kameni spavač sa dignutom rukom pozdravljati sve one putnike koji budu prolazili pored njega.