Sun Tzu: Umijeće ratovanja

Sun Tzu: Umijeće ratovanja

Sun Tsuovo djelo Umijeće ratovanja je bez ikakve sumnje najstarija knjiga koja se poglavito bavi ratnim umijećem i vještinom ratovanja, te planovima i strategijama za vođenje rata. Njena pojava je zasigurno imala ogroman uticaj na tadašnja zbivanja, a nije izgubila na značaju ni danas. Sun Tszuove misli su na taj način dale povod za pisanje kasnijih knjiga o istoj temi. U svojoj studiji o djelu Sun Tsua, Samuel Griffith navodi da je vrlo teško utvrditi tačan datum njegova nastanka, ali ukoliko se oslanjamo na ono što nam djelo samo pruža, a to je najbolji izvor, dokaz koji gotovo izvan svake sumnje pokazuje da je djelo napisano otprilike u razdoblju između 400. i 320. godine prije naše ere.

Djelo Sun Tzua je na Zapadu ostalo dugo nepoznato, te se sa njime upozanje prvi put 1772. godine u Parizu. Jezuit J.J.M. Amiot, misionar u Pekingu, objavio je svoje tumačenje Umijeća ratovanja. Tadašnje novine su objavile povoljne recenzije i Amiotova knjiga se mnogo čitala. Ponovo je objavljenja u nekoj antologiji 1782. godine. Griffith nas obavještava o tome da je vjerovatno to izdanje čitao i Napoleon, kao mladom oficiru sklonu čitanju, malo je vjerovatno da su ovi jedinstveni eseji promakli njegovoj pažnji.

Sun Tsu svoj nauk o umijeću ratovanja izlaže u 13 poglavlja, koja se međusobno isprepliću, sačinjena od kratkih jezgrovitih rečenica, i pisanih u formi zaključaka i uputa. Sun Tsu rat određuje kao nešto od što je od suštinske važnosti za državu, to je mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti. Stoga je nužno dobro ga proučiti. Proučavanje ratne situacije Sun Tsu razmatra uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. Temeljni činioci su: moralni uticaj, a odnosi se na vladarev odnos prema svojim podanicima. Ukoliko se odnosi prema njima dobrohotno i ispravno, te ih na taj način usmjerava pravim putem ili pravom stazom. Drugi temeljni činilac jeste vrijeme, a pod time Sun Tsu podrazumijeva uzajamno djelovanje prirodnih sila, te kako će se provoditi ratne operacije u skladu sa godišnjim dobima. Treći temeljni činilac je zemljište, te se on odnosi na razdaljine, prednost terena, je li otvoren ili uzak, kakvi su izgledi da se na njemu izgine ili očuva život. Zapovjedništvo kao četvrti temeljni činilac Sun Tsu podrazumijeva generalove kvalitete koje ga sačinavaju, a to su: mudrost, iskrenost, čovjekoljublje, hrabrost i strogost. Peti temeljni činilac je doktrina, i pod njome Sun Tsz ima u vidu organizaciju, ostvarivanje nadzora, dodjelu odgovarajućih činova oficirima, utvrđivanje putova opskrbe i nabavke najvažnijih artikala potrebnih vosjci. Sun Tsu smatra da svaki general koji predvodi neku vojsku treba da poznaje ovih pet temeljnih činilaca, te pobjeđuju oni koji ih znaju/imaju, gube bitke one koji ih ne znaju/nemaju.

Sun Tsu djela pobjedu postavlja kao cilj koji se želi postići ratom. Sun Tsu upozorava na negativne posljedice dugotrajnog ratovanja, nikada se nije dogodilo da je dugotrajan rat donio koristi zemlji kojha ga je vodila. Dugotrajan osvajački rat ima za posljedicu osiromašenje vlastite privrede, rast cijena i nezadovoljsto među ljudima. Odatle Sun Tsu savjetuje da ratni pohodi budu što kraći i da se u svakome ratu nastoji pobjediti svoga protivnika bez ulaska u borbu, odnosno pokvariti mu planove i strateški ga nadmudriti, te na taj način izvojevati pobjedu.

Razvoj ofanzivne strategije ima za cilj da se neka zemlja zauzme netaknuta. Ukoliko ipak dođe do borbe, Sun Tsu savjetuje odvajanje svoga neprijatelja od njegovih saveznika, te tek onda napasti njegovu vojsku. Sun Tsu također navodi i ulogu generala kao ključnu u razvijanju strategije. General mora biti slobodan da donosi svoje odluke bez uplitanja svoga vladara, jer vladar može svojim naredbama samo naštetiti svojoj vosjci. Uslov pobjede u nekoj bitci ovisi o tome koliko poznajemo sebe i svoje sposobnosti i mane i sposobnosti i mane neprijateljske vosjke. Stoga Sun Tsu kazuje: Moramo poznavati svoga neprijatelja i sami sebe, makar i stotinu bitaka vodili, nećemo biti ugroženi.

Na taj način neranjivost se osniva na odbrani, a mogućnost za pobjedu na napadu. Odatle dobar vojskovođa zauzima položaj na kojem ne može biti poražen, i ne propušta priliku da zagospodari nad neprijateljem. Konačna pobjeda u ratu ovisi i o tome na koji način se rukovodi sa vojskom. Sun Tsu smatra da je rukovođenje malog broja ljudi isto što i rukovođenje puno većim brojem ljudi, samo je se neophodno dobro organizovati, a to podrazumijeva raspodjelu dužnosti između generala i njihovih pomoćnika. Neophodno je iskoristiti svačiji potencijal, jer hrabri se mogu boriti, oprezni braniti, a mudri savjetovati.

Zauzimanje bojnog polja prije nego što to neprijatelj učini je nešto što Sun Tsu preporučuje, jer na taj način smo mi ti koji diktiraju uslove ponašanja neprijateljske vojske. Priprema nove strategije je nešto što je neophodno pri sukobljavanju sa neprijateljskom vojskom, budući da je rješenja da se neprijatelj porazi beskrajno mnogo. Zauzimanje položaja prema neprijatelju treba da prilagodimo uslovima terena na kojem se nalazimo. Stoga kada se vojska nalazi na brdovitom terenu, bitke vodimo na nizbrdici, ne penjemo se uzbrdo da bismo napali.

Sun Tsu u posljednja dva poglvalja svoga djela se bavi napadom vatrom i korištenjem špijuna (tajnih agenata). Napad vatrom je moguće izvesti na pet načina: Prvi, zapaliti ljudstvo, drugi, zapaliti zalihe, treći, zapaliti komoru, četvrti, zapaliti spremišta oružja, i peti upotrijebiti zapaljive projektile. Stoga je u vođenju rata neophodnu imati pri ruci opremu za podmetanje vatre.

Predviđanje neprijateljskih kretnji i manevrisanja, Sun Tsu ne prepušta slučaju i vračanju, već savjetuje upotrebu tajnih agenata koji nam daju tačne uvide u stanje i moć neprijateljske vojske. Sun Tsu su razlikuje 5 vrsta tajnih agenata:

– Lokalni agenti su stanovnici neprijateljske zemlje koji rade za nas.
– Unutrašnji agenti su neprijateljeve službene osobe koje rade za nas.
– Preobraćeni agenti su neprijateljevi agenti kojima mi dajemo naloge.
– Prežaljeni agenti su oni špijuni iz naših redova kojima namjerno dajemo netačne podatke.
– Preživjeli agenti su oni koji se vrate s podacima.


Jia Jin komentarišući Sun Tsuovo učenje o upotrebi tajnih agenata kazuje: Vojska bez tajnih agenata je jednako kao čovjek bez očiju ili ušiju.

Autor: Senad Arnaut

Upute na tekst:

Sun Tzu: Umijeće ratovanja
Čedomil Veljačić: Filozofija Istočnih Naroda I i II
Nebojša Vasić: Srce istočnjačke filozofije

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! 🙂