„Krvavi dijamant“: nasilje i krvavo ljudsko srce

Throughout the history of Africa…whenever a substance of value is found… the locals die in great number and in misery. Now, this was true of ivory, rubber, gold and oil. It is now true of diamonds. According to a devastating report by Global Witness… these stones are being used to purchase arms and finance civil war. (Iz scenarija filma Krvavi dijamant.)

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Krvavi dijamant : nasilje i krvavo ljudsko srce

Kada se ljudski život počne porediti sa predmetima, sa njihovom vrijednošću, kada dobije jasno definisanu cijenu, ljudskost nestaje, a njeno mjesto zauzima nasilje, patnja i užas. Kako navodi Hannah Arendt u svojoj knjizi O nasilju, kada pogledamo historiju čovječanstva, ne možemo da ne primjetimo kako je nasilje igralo jednu od najznačajnijih uloga u razvoju ljudskog društva. Ovo pokazuje u kojoj su meri nasilje i njegova arbitrarnost uzimani zdravo za gotovo i tako zanemarivani; niko ne dovodi u pitanje i ne istražuje ono što je svima očigledno.

Uvod u radnju filma Krvavi dijamant čini jedan kratki kadar koji nagovještava razvoj koji slijedi: na crnoj pozadini oslikava se karta Afrike, a na njoj je crvenom bojom označeno mjesto Sierra Leone. Kada se radnja fokusira na Solomona Vendya, protagonistu filma, tada  na scenu dolazi i svjetlost, on šibicom pali svjetiljku, osvjetljava unutrašnjost trošne kolibe.

Početak filma prikazuje jednostavnost porodičnog života obavijenog ljubavlju. Solomon, koji radi kao ribar, budi svog sina da krene u školu, njegova žena u naručju drži usnulo novorođenče,  razgovaraju o važnosti školovanja i želji da se odupru siromaštvu i nasilju svakodnevnice. Solomonov sin, Dia, govori kako je u školi naučio da je Afrika oduvijek predstavljana kao utopija, raj na zemlji, te da će, onda kada prođe rat, utopija konačno i zaživjeti. Razgovor prekida navala nasilja i ubistava, što je sušta suprotnost ideji mirnodobne utopije. Užas sa sobom donose pobunjenički vojnici RUF-a (Revolucionarni Ujedinjeni Front), koji su se prvobitno borili za slobodu naroda, ukidanje koncepta robovlasništva,  društvene nejednakosti i rasizma, ali je njihovo djelovanje preraslo u puko ispoljavanje sile, organizovanje terorističkih napada, ubijanje, silovanje, kidnapovanje i krijumčarenje.

Film Krvavi dijamant pokazuje nam šta se dešava sa čovjekom i njegovom ljudskosti onda kada borba za goli život postane dio svakodnevnice. Solomona Vandya će odvojiti od porodice, natjerat će ga da radi u rudniku dijamanata, a njegovog sina će pripadnici RUF-a, vlastitim metodama koje uključuju manipulaciju, poigravanje sa emocijama, zastrašivanje, prijetnje i drogiranje, pretvoriti u jednog od tzv. djece-ubica koji funkcionišu poput robota sa jednim jedinim zadatkom, a to je – ubiti!

Tržište krvavih dijamanata, izrabljivanje muškaraca koji su prisiljeni na cjelodnevni rad, gdje su nadzirani, i gdje se svaki pokušaj krađe ili bijega najstrožije kažnjava,  samo je jedan od načina na koji RUF financira vlastito postojanje i održava stanje građanskog rata. Tada se gledatelji filma upoznaju sa Dannyem Archerom, ratnim veteranom, bijelcem koji zarađuje krijumčareći dijamante.

Rene Girard u svojoj knjizi Nasilje i sveto objašnjava: Transcendencija može da siđe među ljude jedino tako što će spasi na imanenciju, što će postati gnusno zavodljiva. (Uzajamno) nasilje razara sve što je (jednodušno) nasilje izgradilo. Kada institucije i zabrane koje su počivale na fundamentalnosti propadaju, znači da je suvereno nasilje sišlo međ ljude i da niko ne uspjeva trajno da ga se dočeša. Naizgled uvijek spreman da se prostituiše sa ovim i onim, bog se uvijek izvuče, a za sobom ostavi pustoš. Svi koji su htjeli da ga posjeduju na kraju se međusobno poubijaju. Sukob, po Girardu, ne smije biti tumačen na temelju predmeta oko kojeg se on vodi, već je potrebno shvatiti da postoji predmet, pa tek onda želje koje se usmjeravaju ka tom predmetu, a kao rezultat ovog izvrtanja vrijednosti, nastaje nasilje. Dakle, sukob nije rezultat istinske vrijednosti predmeta, vrijednost dijamanata nije jednaka vrijednosti ljudskih života, nasilje postaje instanca koja diktira vrijednost predmeta. Tada nasilje postaje poput divovskog, pohlepnog i uvijek gladnog organizma kojemu njegovi podređeni uvijek i iznova prinose žrtve u želji da dobiju njegovu naklonost. Nasilje vodi igru; ono je božanstvo kojim svi nastoje da zagospodare, a ono se poigra redom sa svakim.

Dvije sižejne linije, život Solomona Vendya i Dannya Archera, spajaju se u jednu onda kada Archer čuje za to da je Solomon pronašao ogromni crveni dijamant kojega je sakrio u džugli. Iako film počinje i završava pričom o Solomonu, Archer je taj čiji razvojni put pratimo, on doživljava najsnažniju tranformaciju: nakon rizikovanja života zarad dijamanta, shvata da se vrijednosti kao što je ljubav, humanost i porodica ne mogu kupiti.  Dakle, prvobitno Archer Solomonu nudi priliku da spasi svoju porodicu, ali joj određuje cijenu, ljude svodi na predmete. Međutim, kada pređe krvavi razvojni put, shvata da dijamant nije ništa više od običnog kamena, te se žrtvuje i dijamant daje Solomonu, koji onda odlazi u Veliku Britaniju, prodaje ga i na taj način, zajedno sa novinarkom Maddy Bowen, progovori o užasu koji okružuje ovo tržište.Solomon Vandy je iznimka, predstavljen je kao čovjek koji je uspio spasiti svoju porodicu, dok su milioni ljudi ostali zarobljeni po izbjegličkim kampovima, hiljade muškaraca i dalje pod prisilom radi u rudnicima dijamanata, hiljade dječaka RUF i dalje pretvara u djecu-ubice. Giorgio Agamben u svojoj knjizi Homo sacer naglašava da je iznimka zanimljivija nego normalan slučaj. Normalni ništa ne dokazuje, iznimka dokazuje sve.

Autorka: Zerina Kulović

Upute na tekst:

Agamben Giorgio: Homo sacer.
Arendt Hannah: O nasilju.
Girard Rene: Nasilje i sveto.
Scenarij filma Krvavi dijamant.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala!  🙂