Čovjek i kultura

Cueva de las Manos, Argentina

This image has an empty alt attribute; its file name is kjhkhkkhc48d.png

Arnold Gehlen – čovjek i kultura

Razumijevanje i određenje čovjeka, ili kako sam kazuje elementarnu antropologiju Arnold Gehlen je formulisao u knjizi Čovjek. Njegova priroda i njegov položaj u svijetu, objavljenoj 1940. godine, koju je u kasnijim izdanjima znatno dotjerivao i uređivao. Kako navodi Hotimir Burger u knjizi Filozofska antorpologija, u svome pristupu čovjeku, koji je jako orijentisan na biologiju, Gehlen nastoji ustanoviti egzistencijalne uvjete čovjeka i ljudskosti i specifičnosti čovjekova tjelesna ustrojstva, ali ima u vidu i jedno određenje biti čovjeka. No to određenje je apstraktno i potpuno formalno: čovjek je sam sebi zadaća da ima biti.

Slično Helmuthu Plessneru, Gehlen kazuje o principu organizacije života tog bića (čovjeka) koje umije da vodi život, a ne da naprosto živi, te koje samim karakterom svoje tjelesne anatomije i konstitucije ukazuje na to da treba inteligenciju. Stoga Burger Hotimir kazuje, svijest i jezik nisu izvedeni iz tjelesnih procesa ili na njih svedeni, niti su umjetnost, religija, zapravo puki refleksi organskog života. Na taj način Gehlen se distancira od vulgarnog biologizma. Više funkcije čovjekove (fantazija, jezik, mišljenje…), razmatraju se u samom vršenju, dakle u samome aktu.

Gehlen skicira pojam čovjeka, čija shema se sastoji u sljedećem: čovjek je djelatno, još neustanovljeno biće koje je samo sebi zadaća, koje nužno zauzima stajalište spram sebe i iz sebe nešto čini. Budući da je čovjek biće koje je neustanovljeno, nezgotovljeno i nedovršeno – čovjek je biće uzgoja (Zuchtwesen). Kao biće čija je zadaća sebe ustanoviti i konstituirati, čovjek tu zadaću može promašiti, stoga je on i rizično biće. Usmjeren ka naprijed, ka zadaći sebe uspostavljanja, čovjek je Prometej, upućen na udaljeno, na sebi nesadašnje i neovdašnje u vremenu i prostoru. Na ovaj način Gehlen, kazuje Burger Hotimir, nadolazi na Schelerov i Plessnerov motiv čovjekove ekscentričnosti, ali ona je tu prije svega mišljena na ovu budućnosnu dimenziju: čovjek je orijentiran nužno na buduće, živi za budućnost, a ne za sadašnjost.

Filozofska znanost o čovjeku predstavlja za Gehlena pokušaj da sa materijalom pojedinačnih znanosti, ali preko njihovih granica formulira izričaje o čovjeku kao cjelini, i to izričaje koji su empirijsko – znanstvenog karaktera. Čovjek je za Gehlena iz tih razloga u okvirima njegove antropologije poseban biološki problem. Posebnost takvog problema Gehlen uviđa u tome da postoji jedno živo biće čije je jedno od najvažnijih svojstava da mora zauzeti stanovište prema sebi samome, pri čemu je nužna baš jedna slika, jedna formula tumačenja. Ovo naime znači da čovjek treba i nužno mora protumačiti svoju bit prema samom sebi, i drugima, način na koji to čovjek radi jeste zauzimanje određenih stanovišta. Čovjek stoga predstavlja sam sebi zadatak, on je taj koji zauzima stavove, čovjek je na taj način djelatno biće, te se zauzimanje stavova (stanovišta) smatra ljudskim djelovanje. Otuda čovjek je biće jedinstvenog odsustva bioloških sredstava, koje treba u prvom redu bliže istražiti, i on nadoknađuje taj nedostatak jedino svojom sposobnošću rada ili darom za djelovanje, to jeste pomoću ruku i inteligencije, baš zbog toga je uspravan, promišljen, sa slobodnim rukama.

Kultura je za Gehlena druga priroda čovjeka. Tamo gdje životinja ima okolinu tamo čovjek ima kulturu. To je svijet, odnosno odjsečak prirode kojim je čovjek ovladao i i preobrazio ga u sredstvo za život. Ljudski bitak se prema mišljenju Gehlena kazuje Burger Hotimir konstituira oko dvije perspektive; nespecijaliziransti njegova ustrojstva odgovara otvorenost svijetu, a bespomoćnosti njegove prave prirode odgovara druga priroda koju je stvorio – kultura. Dakle, i Gehlen prihvata mišljenje da ono što nazivamo kulturom ušlo u konstituciju čovjeka ili da obuhvaća i uvjete njegove fizičke egzistencije, te odatle izvlači zaključak da nema prirodnih ljudi.

Zapadnoevropska filozofska tradicija pojam kulture određuje u najširem smislu kao preradu i usavršavanje nečega, neke građe, nekog materijala za određenu svrhu. U užem smislu kultura znači ostvarivanje humanih vrednota u čovjeku i njegovim djelima koja, za razliku od djela civilizacije, nose svoje vrednote same u sebi. Kultura također istovremeno znači i stvaralački proces, akt, kao i ono što je tim procesom stvoreno. To bi bili npr. moralni čini, umjetničko stvaralaštvo, ali i ostvarena djela, za razliku od tvorevina tehnike koja služe svrhama izvan sebe. Kultura pojedinaca i čitavih zajednica teži svagda jedinstvu, pa se različita kulturna područja povezuju u raznolika jedinstva, jer kultura ne podnosi protivrječnosti. Kultura je pojam koji se ne uzima samo kao antiteza civilizaciji, nego i kao antiteza pojmu prirode. Pod prirodom se kod čovjeka razumijevaju sve njegove urođene osobine, a pod kulturom njegova ličnim zalaganjem i stvaralaštvom ostvarena ličnost. Kulturom se dakle uozbiljuje – postaje realitetom ideja čovječnosti (humaniteta).

Kulturu Gehlen označava kao ukupni pojam ovladanih, promijenjenih i upotrebljenih prirodnih uvjeta što ih je čovjek aktivno preobrazio, uključujući u to i uvjetovana, rasterećena umijeća ili spretnosti, koja na ovoj osnovi tek bivaju moguća. Prema tome, kultura je univerzalni ljudski fenomen, a nije, recimo, privilegija ili monopol tzv. kulturnih naroda. S tim u vezi za Gehlena bi se moglo kazati da on čovjeka shvata za razliku od životinje kao prije svega djelatno biće, koje se kao takvo potvrđuje i spoznaje samo sebe kroz preobrazbu prirodnih fenomena, stvarajući na taj način vlastito autentično se -postojanje kroz jezik i kulturu.

Autor: Senad Arnaut

Upute na tekst:

Arnold Gehlen: Čovjek. Njegova priroda i njegov položaj u svijetu.
Burger Hotimir: Filozofska antropologija.
Helmuth Plessner: Stupnjevi organskog i čovjek: uvod u filozofsku antropologiju.
Vladimir Filipović: Filozofijski rječnik.

This image has an empty alt attribute; its file name is kjhkhkkhc48d.png

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! 🙂