Ahmed Kurto

Ahmed Kurto rođen je u Sarajevu, 1997. godine.Pored pisanja pjesama i proze, osnivač je časopisa Đerzelez, posvećenog kulturi, filozofiji i kulturološkom identitetu Bosne i Hercegovine, kojeg možete posjetiti na društvenoj mreži Facebook: Đerzelez, kao i na web stranici: Časopis Đerzelez

Šta Vas je ponukalo da pokrenete časopis Đerzelez?   

Mislim da je dovoljno pružiti korak i prošunjati se našim gradovima, kako biste ustvari zamijetili neku gorku nadmenost i besmisao. Svakodnevno sivilo, rutina, gungule, zveket tramvaja, jednostavno u svoj ovoj kakofoniji čovjeku nije dopušteno da promisli kud on to ide, zašto je baš tu i čemu ovolika idolatrija kada govorimo o materiji. Slobode se motaju po tržnicama u krep papiru, bez kritičke misli, kao da govorimo o nekom mačijem kašlju, a ne o problematici koja već hiljadama godina ruši sva čovjekova poimanja i objašnjenja. Blasfemije ima na pretek, identiteti su potkupljeni pukim trendovima, a patriotizam i očuvanje kulturološkog duhovnog bića smatra se malograđanštinom… čovjek se ustvari sveo na jednu pozlaćenu ljušturu! Sve ovo ponaosob, u meni kao mladom piscu u afirmaciji, probudilo je arogantan otpor. Ustvari, taj otpor jeste i sam “Đerzelez”. “Đerzelez” smo svi mi, bastiljon neke slobodne misli, platforma za afirmaciju naših mladih umjetnika, i njegovanje kako bošnjačkog tako i bosanskohercegovačkog duhovnog bića. Uostalom, mislim da nam je svima puna kapa onih pretencioznih i nedokučivih, uglavnom partijskih časopisa za “kulturu, umjetnost i filozofiju”.

Koji su to ciljevi i planovi rada Vašeg časopisa?  

Časopis Đerzelez, ustvari prvenstveno juriša ka onom duševnom mahmurluku, a kako bi se dostigla duševna trezvenost i samosvijest, potrebno je neko vrijeme provesti u promišljanju i suočavanju sa samim sobom. Kao što već rekoh, krajnji cilj ovog časopisa mogao bi se ponajbolje opisati širenjem trezvenosti među masama. Pored navedenog, “Đerzelez” se također bavi buđenjem i preporodom (koji i dalje traje) bošnjačkog nacionalnog i kulturnog identiteta, koji se odveć dugo vremena suočava s sistematskim poricanjem. Ujedno, ova platforma omogućava svim mladim i neafirmisanim autorima predstavljanje publici, objavljivanje djela, tekstova i radova vezanih za umjetnost, filozofiju i kulturu. 

Kakav sadržaj se može naći na stranici Vašeg časopisa?  

Časopis “Đerzelez” za sada objavljuje u okviru tri rubrike; UMJETNOST, IDENTITET I FILOZOFIJA. Umjetnost ponajviše i predstavlja žilu kucavicu ovog časopisa, s obzirom da živimo u nekad krajnje nadrealnom svijetu, mimezis je nenadmašivo neiscrpna pojava, te upravo omogućuje ono promišljanje i suočavanje sa samim sobom, koje je kao što sam već spomenuo preduslov za duševnu trezvenost. U ovkiru prve rubrike, objavljuju se književni tekstovi, likovni radovi, te konceptualna umjetnost kako već afirmisanih, tako i neafirmisanih autora. U rubrici “IDENTITET” mogu se pronaći eseji vezani kako za sopstveni i individualni, tako i za bošnjački i bosanskohercegovački identitet, opipavajući dubinu historije istog, te obrađujući možda odveć zaboravljene autore. U okviru treće i posljendnje rubrike, objavljivat će se filozofski tekstovi, analize i kritička misao, svih autora koji požele obznaniti tekst publici. 

Zašto su nam virtualni časopisi, magazini i portali za kulturu važni danas? Koja je njihova uloga u izgradnji modernog društva?

 Pa uzmemo li u obzir činjenicu da se čita sve manje, i možda komičnu konstelaciju da danas ima više onih koji pišu nego onih koji čitaju, čovjeku dođe da se uhvati za glavu. Naravno, nije to baš tako, jednostavno je došlo do smjene medija, pa ono što je nekoć predstavljala knjiga, danas predstavlja recimo neka društvena mreža. Ljudi i dalje čitaju, to je neosporno, međutim problem nastaje kada “pod mikroskop” stavimo taj sadržaj i pokušamo ga analizirati. To su uglavnom trivijalne i stupidne beznačajnosti, kojekakve dezinformacije, sadržaji bez konkretnog značaja i vrijednosti. Možda najprecizniji odraz duševnog stanja jedne mase i njene trezvenosti, jeste upravo onaj sadržaj koji ona konzumira. Mislim da je od velike važnosti, širiti sadržaj s kojim se ponajprije može ostvariti komunikacija, a ne onaj koji od čitaoca načini tek pukog konzumenta. Jer upravo sadržaj s kojim je moguća komunikacija, i navodi onako subliminalno i dobroćudno na promišljanje i suočavanje sa samim sobom. Uzmemo li još u obzir ono već pomenuto, da za većinu ta društvena mreža predstavlja dnevnu dozu informacija, novosti i znanja, dolazimo do zaključka da je od krucijalne važnosti širenje i objavljivanje što kvalitetnijeg sadržaja, koji će odgajati duševno stanje jednog modernog društva. Štaviše, mislim da tu funkciju “odgajatelja” najbolje mogu obavljati virtualni časopisi, magazini i portali za kulturu.

Kome se Đerzelez obraća?  

Časopis “Đerzelez” se obraća ljudima svih starosnih dobi, ponajviše mladim autorima i istraživačima u sjeni, i svima onima koji tragaju za novim znanjem u oblasti kulture, umjetnosti i filozofije.

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima. 
Hvala! 🙂