Francis Bacon – Nova naučna metoda

Francis Bacon (1561. – 1626.)
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Francis Bacon – Nova naučna metoda

Karl Marx za Francisa Bacona kazuje da je bio otac engleskog materijalizma i svih eksperimentalnih nauka. Obrazlažući potrebu obnove nauka Bacon je smjelo kritizao loše stanje u nauci i filozofiji. Dok mehaničke nauke i vještine stalno napreduju, nauka i filozofija već niz stoljeća stagniraju. Zalažući se za preporod nauka Bacon poziva na borbu protiv svih oblika stagnacije naučne misli.

Svoj plan velike obnove nauke Bacon je izložio u svome glavnom djelu Velika obnova nauka, koje je trebalo da ima šest dijelova:

Podjela nauka – trebala je da pruži sistematski pregled tadašnjeg stanja u nauci i da da perspektivu njihovog daljnjeg razvoja,
Novi Organon ili Upute za tumačenje prirode – trebalo je da raspravi problem spoznaje metode nove nauke i njene nove naučne metode,
Pojave svijeta,
Ljestvice razuma,
Preteče ili anticipacije druge filozofije,
– Šesti dio Bacon nije završio smatrajući da taj poduhvat nadmašuje njegove misaone sposobnosti.

Bacon suprotno Aristotelu koji je smatrao da je najvrijednja ona spoznaja koja je sama sebi cilj i koja ne služi nikakvoj koristi smatra da je pravi cilj svake nauke praktična korist. U Novom Organonu, Bacon kazuje: Pravi i valjani cilj nauke nije ništa drugo nego da se ljudski život opskrbi nvim pronalascima i dobrima. Ciljem nauke Bacon ni u kom slučaju ne smatra individualnu korist jedne ili više grupa ljudi. Jedina i istinska poštena težnja za vlašću i ovladavanjem nad prirodom jeste da se uspostavi vlas samog ljudskog roda nad svim stvarima. Dvije ljudske težnje: težnja za znanjem i težnja za moći podudaraju se u istom – vlast nad prirodom i praktična korist koja je osnovna i krajnja svrha nauke.

Svoje učenje o novoj naučnoj metodi, bacon je izložio u Novom Organonu, čiji nam naslov kazuje o zadatku koji je Bacon postavio sebi, a to je da Aristotelovu logiku učini novom i boljom.Bacon smatra da je sholastička logika više štetna nego korisna, jer ona služi za učvršćenje zabluda koje se temelje na apstraktnim (metafizičkim) pojmovima, a ne na empiristikom istraživanju zbilje i utvrđivanju istine svijeta. To znai da je glavni zadatak ispravne i nove naune metode da omogući dobivanje istinitih i jasnih pojmova o svijetu, a to ne može biti Aristotelova induktivna logika, koja se kreće od pojedinačnih stavri kao općim zaključcima, već jedna nova forma postupne indukcije koja polazi od osjeta i pojedinačnih stavri, te se postepeno uzdiže ka općenitim zakljucima. Stoga Bacon zaključuje: Ljudskom razumu ne trea dati krila, već radijhe olovo i utege, da sprečavaju svaki skok i let.

Da bi primjena nove postupne indukcije bila mogućua, potrebno je izvršiti čišćenje ljudskog duha od svih zabluda i lažnih pojmova koje Bacon naziva idolima / utvarama. Bacon razlikuje četiri vrste idola:

– Idoli plemena – koji korijen imaju u ljudskoj prirodi, ograničenosti čovjekovih osjetila, uticaju emocija na razum i sklonosti ka apstraktnom mišljenju.
– Idoli špilje – zablude pojedinačnog čovjeka, nastaju usljed individualnih karakteristika čovjeka.
– Idoli trga – njih stvaraju oblici života u zajednicama, veliku igru na njihovo postojanje ima govor, zastarjeli pojmovi i neispravna upotreba riječi.
– Idoli pozorišta – zasnovani na slijepom vjerovanju u autoritete i tradicionalne filozofske sisteme.

Da bismo se oslobodili idola / utvara, potrebno je po Baconovom mišljenju poći od iskustva i prouavanja prirod. Savlađivanje idola / utvara za Bacona je glavni uslov za izgradnju novog naučnog metoda i preobražaja nauke i filozofije. Zadatak koji je Bacon postavio nauci mogao bi se ukratko sažeti riječima: spoznaja prirode pomoću bespredrasudne induktivne metode. Opće karakteristike Baconove metode su sistematičnost i postupnost. Njene daljnje karakteristike zavise od prirode objekta koji se njome prouava. Proučavanje objekta mora zapoeti sastavljanje triju tablica:

1. Tablica postojanja i prisutnosti – tablica predmeta i pojava u kojoj je prisutna priroda čiju formu istražujemo.
2. Tablica odstupanja – tablica predmeta i pojava u kojima te prirode nema.
3. Tablica stupnjeva ili upoređivanja – gdje se navode primjeri u kojima se ta priroda nalazi u većoj ili manjoj mjeri.

Na osnovu ovih tablica moguće je izgraditi sistem hipoteza, odnosno, provizorno odrediti traženu formu.

Bacon je vjerovao u nauku i od njenog razvoja i razvoja tehnike i proizvodnje, Bacon je očekivao rješenje svih društvenih problema. No iako je Bacon cijenio mogućnosti razvoja nauke i tehnike nije vidio njihove opasnosti.

Autor: Senad Arnaut

Upute na tekst:

Francis Bacon: Novi Organon.
Gajo Petrović: Engleska empiristička filozofija.
Branislav Petronijević: Istorija Novije filozofije.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! 🙂