Naselja butmirske kulture

Arheološko iskopavanje Butmira, 1893. godine
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Naselja butmirske kulture: naselje Nebo u dolini Bile

Kako navodi Alojz Benac u knjizi Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, istraživanje neolita Bosne i Hercegovine može se podijeliti u tri faze, gdje bi se u okviru treće faze našlo istraživanje lokaliteta Nebo, koje ulazi, kako navodi Benac, u sastav butmirske kulturne grupe. Butmirska kulturna grupa je dobila naziv po eponimnom lokalitetu Butmir, na kojem su se istraživanja izvodila još u okviru prve faze istraživanja neolita Bosne i Hercegovine, o kojoj govori Benac, tj. za vrijeme austro-ugarske uprave, međutim, tek sa otkrićem lokaliteta Nebo, sa iskopavanjem koje je izvršeno, kako navodi Benac, 1949. godine, slika cjelokupne kulture postaje mnogo jasnija, ovdje su prvi put ustanovljeni stratigrafski nivoi stanovanja, čime je važnost lokaliteta Nebo naglašena, tj. naglašen je njegov uticaj na determiniranje, dataciju i određivanje niza aspekata butmirske kulturne grupe. Paralela između lokaliteta Nebo i Butmira ima mnogo. Alojz Benac u svom radu pod nazivom Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture, govori o istovjetnosti načina života stanovnika ovih lokaliteta, tj. o sličnosti arhitekture, izrade oružja, oruđa i keramike. Pored iskopavanja 1949. godine, Benac u svom radu pod nazivom Način stanovanja u prehistorijskim periodima Bosne i Hercegovine, navodi i iskopavanje izvršeno 1951. godine.

Iskopavanje iz 1949. godine dalo je mnogo podataka, a što je najvažnije, prilikom iskopavanja je, kako navodi Benac u gore navedenom radu,  praćena stratigrafija, tj. svaki artefakt je stavljen u određeni kontekst. U istom radu Benac navodi kako je Nebo lokalitet koji spada u okvir neolita, tj. mlađeg kamenog doba, to je naravno, njegova opća relativna hronologija.U okviru Prahistorije jugoslavenskih zemalja II, Benac će reći kako butmirska kulturna grupa ima 3 faze, a naselje Nebo bi ulazilo u okvir srednje i mlađe faze, tj. srednjeg i mlađeg neolita. Pri određivanju relativne hronologije ovog lokaliteta u obzir su uzeti neki od elemenata ukrašavanja keramike, koji bi predstavljali karakteristike pojedinih faza, pa je tako bijela inkrustracija kojom su stanovnici ovog lokaliteta ukrašavali keramiku, kako navodi Benac, dokaz za tvrdnju da je naselje Nebo relativno mlađe od Butmira. Još jasniji dokaz o tome da je lokalitet Nebo mlađi od Butmira, Benac daje u svom radu pod nazivom Neolitski telovi u sjeveroistočnoj Bosni i neki problemi bosanskog neolita, gdje kaže sljedeće:Na Nebu su ustanovljeni u gornjim slojevima neki elementi slavonske kulure. A to znači do samog kraja neolitskog perioda.Kako navodi Branko Gavela u svom radu pod nazivom O originalnosti i datovanja butmirske kulture, sa otkrićem lokaliteta Nebo cjelokupna butmirska kultura postaje utemeljenija, pitanje Butmira prelazi sa terena hipoteza, na kojem se uglavnom sve dosad držalo, na čvrsto tle naučnih činjenica.

U Kulturnoj istoriji Bosne i Hercegovine Alojz Benac govori o tome kako je većina lokaliteta butmirske kulturne grupe smještena uz rijeke, pa je tako i lokalitet Nebo smješten u dolini rijeke Bile. Naselje ovog lokaliteta je pristupačno sa riječne obale, a s druge strane naslanja se na brežuljke koji postepeno prelaze u brda prema Zenici. Iz ovog opisa vidljiva je strateška važnost lokaliteta, tu je izvor vode, tj. riječna obala, tu je plodno tlo i prirodna zaštita. Položaj ovog lokaliteta je do te mjere pogodan za razvoj i gradnju naselja da će Benac, u gore navedenom radu, reći da u Bosni i Hercegovni nema nijedno neolitsko nalazište tako zgodan smještaj, što je, naravno, jedan od uzroka, tj. jedna od karika koja omogućava bolje razumijevanje razvoja ovog lokaliteta. Prije svega treba napomenuti da je zemljište na lokalitetu terasasto i kako navodi Benac, ta vrsta zemljišta će  davati određene nedoumice prilikom prvobitnih iskopavanja 1949. godine, zbog razlika u debljini kulturnih slojeva, što dolazi kao posljedica smještanja sondi na različite položaje tih terasa, uprkos tome je, kako kaže Benac, ustanovljeno da je kulturni sloj jedinstven na cijeloj dubini i na svim dijelovima.

Veličina naselja je, kako navodi Benac u Praistoriji jugoslavenskih zemalja II, 150 x 100 m.  Na naselju su pronađena, kako dalje navodi, dva nivoa u kojima se može pratiti aktivnost stanovništva, izgradnja stambenih i drugih objekata, a u donjem sloju su, pronađeni ostaci zemunica. U tom donjem, starijem sloju, pronađeno je, sveukupno šest jama koje su, kako kaže Benac, služile kao jame za zemunice i međusobno se razlikuju po obliku, tako da su pronađene: četiri kružne, jedna izdužena i jedna dvostruka zemunica.  Dvostruka zemunica, kao što joj i sam naziv govori, sastojala se od dvije jame, koje su bile povezane, kako navodi Benac, krovom na dvije vode. Na osnovu konstrukcije ove dvostruke jame je moguće utvrditi na koji način se određivao položaj zemunica, tj. kojeg je oblika bilo naselje, a oko ove zemunice nalazio se jedan manjičisti prostor, na čijim su se rubovima ređale ostale zemuničke jame.Na osnovu svega rečenog, ustanovljeno je da je naselje na lokalitetu Nebo bilo koncentričnog tipa. To je poseban tip naselja, koji je, kako navodi Benac, vezan pretežno za jugoistočnu Evropu

Zemuničke jame su imale složeniju konstrukciju, i proučavanjem zemunica sa ovog lokaliteta, kako navodi Benac, uspostavljen je izgled zemunica cjelokupne butmirske grupe, tj. lokalitet Nebo je jedan od reprezentativnih lokaliteta te grupe. To je, bez sumnje, dosta originalno građen tip nastambe.Pored ostataka jama za zemunice, u okviru Praistorije jugoslavenskih zemalja II, Benac navodi i jame za stubove, ostatke kućnog lijepa i pletera.Zemunice su, kao poseban tip stambenih objekata, katakteristične za stariju fazu butmirske kulture, tj. javljaju se u „početnoj fazi života u tim naseljima, kada je-valjda- jedino i bilo moguće praviti ovakve nastambe. Benac će, u knjizi Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, reći kako je postojala znatna razlika u osobinama tla na kojem su živjeli i gradili stambene objekte stanovnici ovog lokaliteta, u početnoj i nešto kasnijoj fazi, tj. u početnoj fazi je tu bilo čvrsto tlo od gline, dok kasnije postaje mekano zbog slaganja različitih otpadaka u naselju. Pored djelimične prirodne zaštite, naselje Nebo, kako navodi Benac u svom radu Način stanovanja u prehistoriskim periodima Bosne i Hercegovine, ne postoje podaci o tome da je naselje bilo utvrđeno.

Digitalna rekonstrukcija izgleda neolitske kuće iz butmirske kulture

Pored navedenih zemunica, u okviru naselja Nebo, otkrivena je i jedna nadzemna kuća, koja je prilikom iskopavanja 1949. godine, kako objašnjava Benac, označena  jednim slojem crveno pečenog kućnog lijepa sa jakim tragovima debljeg kolja i soha, gdje su, pored pronađenih ostataka kućnog lijepa, pronađeno su i različiti biljni ostaci, a oni su smješteni, kako dalje objašnjava Benac,  u dijelu kuće koji je okrenut ka jugu i istoku, gdje je zemlja bila crna. Crna zemlja predstavlja dokaz gorenja, a ono nije ograničeno samo na taj dio kuće, istraživanjem je dokazano „da se crni sloj proteže nad čitavim prostorom kuće.Ispod sloja crne zemlje, tu se nalazio sloj žute boje za kojeg Benac smatra da je najvjerovatnije predstavljao podnicu kuće, a detaljnijim analizama se ustanovio i oblik kuće, prema tome ova nadzemna kuća imala je nepravilno-ovalan oblik, što donekle začuđuje u odnosu na ukopane kuće. Ova kuća je jedan izuzetno značajan nalaz, prije svega jer je jedina nadzemna kuća pronađena na ovom lokalitetu, a pored nje je pronađeno i mnoštvo artefakata, koji ukljućuju različite vrste oruđa, ostatke keramike, ostatke životinjskih kostiju.

U radu je već naglašeno to da nadzemna kuća pronađena u naselju Nebo iznenađuje svojim oblikom, ali zašto je to tako? To je nadzemna kuća koja ima oblik zemunica, tj ima oblik tih zemuničkih jama. Kako navodi Benac u svom radu Preistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture, sasvim bi logično bilo jednu nadzemnu kuću datirati u period koji dolazi nakon onog u kojemu su kuće ukopane u zemlju, ali takve nadzemne kuće ne bi imale ovalan oblik, one bi imale pravougaon oblik.Kao odgovor na ovu dilemu, Benac predlaže to da se radi o jednoj kući koja predstavlja neku vrstu prelaznog oblika, oblika koji nastaje u trenutku značajne promjene, u trenutku prelaska sa srednje na mlađu fazu butmirske kulture, i u skladu sa tim taj oblik kuće se još nije odvojio od zemuničnog tipa. Na lokalitetu Nebo je pronađeno, kao što je već rečeno, šest zemunica, a na lokalitetu Butmir je kako navodi Benac u okviru knjige Kultura historija Bosne i Hercegovine, pronađeno oko devedeset zemunica. Uprkos tako velikoj razlici u broju pronađenih stambenih objekata, zemunice pronađene na loklitetu Nebo, kako navodi Benac u gore navedenom radu, se odlikuju boljom kvalitetom i pravilnijim oblicima. Za veći dio jama na lokalitetu Butmir, Benac kaže kako je moguće da se radi o jamama za otpatke i sl., dok je na lokalitetu Nebo situacija jasna, tj. jasno je da se radi o stambenim objektima, a to se vidi i iz podataka do sada navedenih u ovom radu. Istraživanjem iz 1951. godine, otkrivena je jedna kuća, specifična po tome što je imala nadzemnu konstrukciju, jamu i rupe za stubove, Benac navodi da je moguće da se radi o kući na stupovima, a jama je mogla služiti kao neka vrsta podruma.

U Butmiru zatim neke zemunice imaju ognjišta. Tu postoji razlika sa naseljem Nebo, gdje dosada nije konstatovano ognjište niti u jednoj jami. Ognjišta nisu u naselju Nebo pronađena u kontekstu jama za stanovanje, ali su pronađena mimo njih, otkiveno je, kako navodi Benac, sveukupno šest ognjišta koja nemaju odlike nekih većih konstrukcija, leže direktno na tlu, izgrađena su bila od ilovače, a gornja površina je uglaćana. Uz ognjišta, koja predstavljaju mjesto okupljanja, mjesto uz koje se radi, kuha i sl., pronađen je veliki broj artefakata. Pored ognjišta, kako navodi Benac, nisu nađeni nikakvi ostaci od pečene zemlje oblika piramide, koji bi predstavljali jedan oblik utega ili grijalica, tj. služili su kao držaći za posude u kojima se kuha na ognjištu, a s obzirom da njih nema pokraj ognjišta u ovom naselju, Benac pretpostavljala da je tu ulogu imalo kamenje različitih, prikladnih oblika.

Pored navedenih konstrukcija, zemunica, nadzemne kuće i ognjišta, na lokalitetu Nebo pronađene su i radionice za izradu kamenog oruđa, a one su zabilježene u drugom građevinskom stratumu, dakle, u sloju koji pripada mlađoj fazi razvoja ovog naselja. Radionice su bile smještene, kako navodi Benac, među kućama, i u njihovom kontekstu nalazilo se veliko kamenje koje je najvjerovatnije služilo kao postolje za rad. Ono što je karakteristično jeste da je alat pomoću kojeg su izrađivani različiti predmeti u tim radionicama bio poprilično nerazvijen i kako navodi Benac, radilo se o alatima pomoću kojih se ne bi mogla proizvesti neka polirana kamena oruđa, koja su pronalažena na ovom lokalitetu, tako da je Benčev zaključak, da su tu vrstu oruđa stanovnici ovog naselja najvjerovatnije izrađivali na nekim drugim mjestima,jer su razne gladilice, poluizrađene sjekire i sl. nađeni pojedinačno na raznim mjestima.

Ovdje je važno napomenuti i to da je na lokalitetu Nebo pronađeno osam manjih jama, za koje možemo reći da su služile za vađenje ilovače. Te jame su bile, kako ih opisuje Benac, poprilično plitke, nepravilnog oblika, a samo dvije jame imaju pravougaon oblik koji, naravno, ne predstavlja savršen pravougaonik. U tim jamama su uglavnom pronađeni otpaci, ostaci gorenja, koji su kako navodi Benac, u jamu dospjeli svakako naknadno, ali su u jednoj jami nađeni ostaci keramike i jedina glava terakote.Iz svega navedenog, mogu se stvoriti osnovne pretpostavke o izgledu naselja Nebo, o svakodnevnim životnim aktivnostima stanovnika naselja.


Autorka: Zerina Kulović

Upute na tekst:

Benac Alojz: Način stanovanja u prehistorijskim periodima Bosne i Hercegovine.
Benac Alojz: Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture.
Benac Alojz: Neolitski telovi u sjeveroistočnoj Bosni i neki problemi bosanskog neolita.
Benac Alojz: Praistorija jugoslavnskih zemalja II, neolitsko doba.
Benac Alojz: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine.
Gavela Branko: O originalnosti i datovanja butmirske kulture.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima. 
Hvala! 🙂