1000 strana za 10 dana

Čitaj da bi živio!
– Gustave Flaubert

1000 strana za 10 dana

U periodu od 25. marta do 4. aprila, magazin za filozofiju, kulturu i umjetnost – Dunjalučar, priredio je za svoje čitaoce izazov pod naslovom 1000 strana za 10 dana. Cilj je bio da u roku od 10 dana svako od učesnika izazova pročita 1000 strana. Ili se toj brojci pokuša približiti onoliko koliko je u mogućnosti. Izazov je imao samo jedno pravilo, a to je, pročitati što više, te se na taj način udaljiti od opasnosti izlaganja širenju zaraze coronavirusom, ali i prekomjernom boravku za računarima, mobitelima i sl., te na taj način izdvojiti što više vremena za druženje sa knjigom.

U nastavku teksta donosimo čitalačka iskustva učesnika ovog izazova. Spisak učesnika, njihovih utisaka, kao i odgovore na pitanja o vrijednosti knjige i važnosti čitanja, donosimo abecednim redom po imenu čitatelja.

Ukupan broj strana koji su pročitali učesnici izazova, kao i uredništvo Magazina iznosi 7115.


Amra Hadžihasanović

Božanstvena komedija, Dante Alighieri;
Uvod u waldorfsku pedagogiju.

617 strana

Smatram da je čitanje jedna od najbitnijih aktivnosti za čovjeka. Čitajući, mi uspjevamo da se suosjećamo sa različitim profilima, uronimo u potpuno novi trenutak, i ono najbitnije, osjetimo ga. Čitanje nam nudi da sve te različite životne uloge razumijemo, preživimo i osjetimo.

Iako čitanje zahtjeva mnogo energije i vremena, ono je zasigurno vrijedno tog ustupaka. Sve to vrijedi žrtvovati zbog znanja koje čovjek dobije, zbog odgovora na koje nailazi, zbog svih onih malih glasova unutar njega koje uspjeva savladati pomoću knjiga i čitanja. Sve je to vrijedno žrtvovati i zbog novih pitanja i novih pogleda koje nam čitanje daje, te na taj način obogaćuje naš život.


Dina Čehić

Prohujalo sa vihorom, Margaret Mitchell.

1037 strana

Knjiga za mene znači sve. Ali sada u doba pandemije ima dvostruko značenje za mene. Sa knjigom nećemo potrošiti vrijeme uzalud. Poslije svake pročitane knjige izađemo bogatiji za jednu avanturu, za jedan doživljaj. Kada pročitam knjigu to je kao da završavam sa jednim životom. Sa knjigom mogu biti sve i doktorica, glumica, čarobnica, obići čitav svijet. Sa ovom pročitanom knjigom sam bila u Americi tačnije Atlanti. Bila sam crnkinja iako sam bjelkinja i vratila sam se prošlost, u daleku prošlost 18 i neku. Sa knjigom mogu otići i u budućnost, daleku budućnost. Čitanjem knjiga razvijamo maštu. Mnogi naučni radovi su dokazali da je knjiga odličan lijek u borbi protiv Alchajmerove bolesti. Sa knjigom obogaćujemo rječnik kako našeg maternjeg jezika tako i kod učenja stranih jezika. Također djetetu kojem roditelji čitaju i to dijete prije će zavoliti knjigu od onoga što mu se ne čita. Knjiga je nesumnjivo najbolji način za vježbanje mozga. Pojedine knjige nas motiviraju kako dalje u životu i kako da se oslobodite stresa. Čitanje knjige je jedan od najboljih načina da se prije zaspi.


Dušan Pejaković

Govori koji su promenili svet, (grupa autora) Evro book;
Crvena nit; iz serijala Šerlok Holms, Artur Konan Dojl;
Znak četvorice, iz serijala Šerlok Holms, Artur Konan Dojl;
Vrli novi svet, Oldos Haksli;
Prsten tuge, Blažo S. Kovačević;
Posle Evrope, Ivan Krastev;
Odabrana djela, Edgar Alan Po.

1700 strana

Kultura je jedno vezivno tkivo, najvažniji materijal od kojeg se gradi identitet. U sociološkoj teoriji postoji puno tipologija i definicija kojima se određuje predmet i značenje kulture, ali jedna od najopštijih kaže – pod kulturom se obično podrazumeva skup svih materijalnih i duhovnih vrednosti čovjekovog rada u prirodi, društvu i mišljenju. Kultura jeste nadasve složen kulturni fenomen, ali u principu, ona izražava kompletno duhovno-materijalno stvaralaštvo čovjeka. Sami kamen-temeljac stvaranja kulture je ljudska jedinka i njena (do sad u prirodi, neprikosnovena) sposobnost da misli, kreira i stvara. Prevashodno, ja bih se ovdje osvrnuo na komunikaciju – kao osnovni modus operandi prenošenja impulsa od jednog pojedinca ka drugom i stvaranju osjećaja grupne povezanosti. U prvom redu pojava artikulisanog govora kao simboličko-izražajne funkcije uma, a sa njegovom dugotrajnom evolucijom i svrsishodni razvitak pisma kao jednog dugotrajnjijeg oblika – nošenog namjerom da se izraženo prenosi u amanet i narednim generacijama. Samim tim (a vodeći se ovjekovječenom genijalnom mišlju Petra II Petrovića Njegoša) – možemo reći da jedno knjiško djelo predstavlja svojevrsnu „Luču mikrokozma“, kao dijelom mnogo šireg makrokosmosa čovječanstva. Svo akumulirano i preneseno znanje se nalazi u knjigama. Čitanje nam omogućava da upijamo misao, da proširujemo svoje vidike, da akumuliramo što veći nivo znanja u pogledu različitih disciplina. Pomoću čitanja se razvijamo i kao ličnost. Sprovedeno je mnoštvo studija i ogleda u kojima se došlo do mnogobrojnih saznanja u pogledu benefita koji prate aktivnost čitanja: proširuje se rječnik, produbljuje znanje, unapređuju se komunikacione sposobnosti, poboljšava pamćenje, razvija mašta i kritičko mišljenje, poboljšava kreativnost i koncetracija, postiže veći nivo empatije i motivisanosti, itd. Kao što vidite, benefita ima pregršt. Zato, moja topla preporuka svima – nastojte da pronađete i odvojite koji trenutak za sebe, uzmite neku dobru knjigu i to vrijeme dokolice iskoristite na najbolji i najkorisniji mogući način.


Edina Čović

Novi putevi svile, Piter Frankopan;
Putevi svile
, Piter Frankopan;
Blagoslov zemlje
, Knut Hamsun;
Bukača
, Martina Mlinarević.

849 strana

Knjige su jeftina, a nekad čak i besplatna psihoterapija. Kroz knjige susrećemo toliko različitih ličnosti, karaktera, duša u čijim profilima možemo pronaći komponente naših najdubljih ljepota i sramota. Kroz postupke istih likova, situacije, ideje i poruke djela možemo upravo spoznati kako pristupiti životu – prirodi, ljudima, sebi, hrani, mislima, emocijama i svemu što nas okružuje. Možemo dobiti terapiju i odgovor na brojne upitnike našeg bića, čak i na one koje nismo postavili. Možemo početi postavljati upitnike. Možemo početi razmišljati, a kada počnemo razmišljati poškakiljali smo život. I to je sasvim dovoljno da budemo nasmijani. Da budemo sretni, jer smo uvijek u procesu spoznavanja novih prilika i kreacija. Zamislite da uvijek doručkujemo jaje na oko! Ne bi bismo jedva čekali buđenje. Zato imamo kajganu, kuhano jaje, mućkalicu, jaje s povrćem, s voćem, jaje palačinku, jaje desno, jaje lijevo. Jaje na bilo čiji, na svačiji način. Doručak je mnogo zanimljiviji s kreativnošću. S novim prilikama za doručak i novim pristupima hrani. Kada smo u konstantnom procesu učenja, škakiljamo i nasmijavamo život. Tako počinjemo i vjerovati, u radost. U nasmijanu stvarnost poškakiljanu vlastitim učenjima. Vjerovanje i učenje su lijek. Produbljuju život, nasmijavajući ga. A sretni ljudi su zdravi ljudi.


Jasmina Ejubović

Ana Karenjina, Lav Tolstoj

500 strana

Ja čitanje u svom životu smatram velikim imperativom. To je ono što mi puni baterije svakodnevno i što obnavlja moj duh. Svako od nas ima taj djelić sebe koji je nepotpun i čini nas nesavršenim (drugačijim i posebnim) i uistinu bi trebali pronaći nešto čime ćemo upotpuniti tu našu prazninu i slabost. Ja sam to pronašla u knjigama. To više nije ni hobi, ni uživanje, popelo se na sasvim novu razinu: to je za mene vazduh. Što više redova romana gutam, to više dišem punim plućima. Izgubilo bi smisao kada bi možda svako toliko davao prednost čitanju i književnosti kao umjetnosti, ali je to onaj dio sklapalice koji čini mene i bez njega bi slika bila nepotpuna.


Luka Bošković

Filozofija povjesti, Georg Wilhelm Friedrich Hegel;
1001 noć.


529 strana

Za mene su knjige životni poziv. Od malena imam želju da čitav život skupljam knjige, što više može na različitim jezicima i sa različitih mjesta. Kad putujem, uvijek uzmem knjigu na matičnom jeziku kao suvenir, po mogućnosti da je muzejska knjiga, neka manje popularna ili da je simbolički prikaz mjesta, države ili kulture u kojoj sam boravio. Za mene je moja privatna biblioteka na neki način svjedočanstvo mog života, odluka koje sam izabrao, interesa koje sam imao i put kojim se moj život vodi. Na neki način sve to je i dio moje ličnosti


Silvana Sando Lamešić

Leon Afrikanac, Amin Maluf.

50 strana

Volim knjige koje imaju istorijsku podlogu ujedno naučimo nešto o tim vremenima, narodima i naravima tih dalekih ljudi.Možda je to uticaj Andrića i Meše ali prosto volim da znam kako se zabavljao čovjek u Samarkandu, šta je jeo u Granadi u 15. vijeku pred otkriće Amerike. Ja se “navučem” na neke pisce i onda želim što više njihovih knjiga da pročitam. Sada su aktuelni kod mene Tarik Ali i Amin Maluf. Ujedno pokušavam da uporedim vidjenje Andaluzije prije progonstva Arapa Alija u “U senci nara” i Malufa u ovoj knjizi. Još istražujem.Ovi pisci su dokazali da Arapi nisu sinonim za ISIL, zaostalost, nepismenost naprotiv dokazali su kakve su bile metropole Samarkand, Bagdad, Damask i kako je bio razvijen kulturni i obrazovni sistem.


Izazovu su se priključili i urednici magazina Dunjalučar (Zerina Kulović i Senad Arnaut), te su u prethodnih 10 dana pročitali sljedeća djela:

Uvod u Metafiziku, Martin Heidegger;
Povratak, Erich Maria Remarque;
Zločin i kazna, Fjodor Mihajlovič Dostojevski;
Madame Bovary, Gustave Flaubert;
Majka hrabrost, Bertolt Breht;
Zemlji i Nebu, Džon Štejnbek.

1833 strana.

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima. 
Hvala! ❤