Augustinovi razgovori sa samim sobom: O ljudskoj besmrtnosti

Become a Patron!

Philippe de Champaigne, Sveti Augustin (detalj), 1650. god.

Augustinovi razgovori sa samim sobom: O ljudskoj besmrtnosti

Aurelije Augustin se rodio 354. godine u Tagasti (Numibija). Majka mu je bila fanatična kršćanka i izvršila je na njega velik utjecaj. Augustin nije odmah primio kršćanstvo, nego je svoj razvojni put počeo preko studija retorike i filozofije. Retoriku i gramatiku studirao je u Madauru i Kartagi, a za filozofske probleme se zainteresovao kada je pročitao Ciceronov spis Hortenzije (373. godine). Poslije završenog studija bio je učitelj gramatike, a kasnije (375. godine) i retorike u Kartagi, Rimu i Milanu. Godine 387. napustio je svoj poziv i primio kršćanstvo, koje je od tada fanatično branio. Augustin je kasnije postao biskup u Hiponu 396. godine, gdje je i umro 430. godine za vrije opsjedanja grada od strane Vandala.

U početku II knjige Razgovora sa samim sobom Aurelije Augustin izriče uvjerenje da će Bog pomoći njegov razgovor sa Razumom.

Razum: Ti, koji želiš sebe poznavati, znaš li, da postojiš?
Augustin: Znam.
Razum: Odakle to znaš?
Augustin: Ne znam.
Razum: Osjećaš li se kao jedinstvo ili kao mnoštvo?
Augustin: Ne znam.
Razum: Znaš li da se krećeš?
Augustin: Ne znam.
Razum: Znaš li da misliš?
Augustin: Znam.
Razum: Dakle je istina, da misliš?
Augustin: Istina.
Razum: Znaš li, da s besmrtan?
Augustin: Ne znam.
Razum: Od svega toga, što si rekao, da ne znaš, što bi volio najprije znati?
Augustin: Da li sam besmrtan?
Razum: Dakle voliš život?
Augustin: Priznajem.
Razum: A što će biti, kad saznaš, da si besmrtan? Da li će ti to biti dovoljno?
Augustin: To će biti doduše znatno, ali za mene je to premalo.
Razum: Ipak, koliko ćeš se veseliti tome, što je premalo?
Augustin: Vrlo mnogo.
Razum: Da li nećeš više nimalo plakati?
Augustin: Baš nimalo.
Razum: A što onda, ako se pronađe, da je sam život takav, da ti u njemu nije dopušteno saznati ništa više, nego što znaš? Da li ćeš se suzdržati od suza?
Augustin: Čak ću samo plakati, kako život nije nikakav.
Razum: Ne voliš dakle život zbog samog života, nego zbog zbog znanja.
Augustin: Slažem se s tim zaključkom.
Razum: A što onda, ako bi te to isto znanje stvari činilo bijednim?
Augustin: Nipošto ne vjerujem, da se to može dogoditi. Ali, ako je ipak tako, nitko ne može biti blažen. Sada naime ni zbog čega drugog nisam bijedan nego zbog neznanja, a ako i znanje čini bijednim, bijeda je vječna.
Razum: Već vidim sve, što želiš.Naime, budući da ne vjeruješ da je itko bijedan zbog znanja, iz toga je vjerovatno, da spoznavanje čini blaženim. Blažen pako nije nitko, ako nije živ, a nitko ne živi, tko ne postoji. Želiš postojati, živjeti i spoznavati, ali postojati želiš, da bi živio, a živjeti, da bi spoznavao. Znaš dakle da postojiš, znaš da živiš, znaš da spoznaješ. No želiš znati, da li će to uvijek biti, ili ništa od toga neće biti, ili nešto uvijek ostaje, a nešto propada, ili se to može smanjivati i povećavati, jer sve ima da ostane.
Augustin: Tako je.
Razum: Ako dakle kažemo, da ćemo uvijek živjeti, iz toga će proizlaziti i to, da ćemo uvijek biti.
Augustin: Proizlazit će.
Razum: Preostat će, da ispitujemo spoznavanje.


Izvor: Aurelije Augustin: Razgovori sa samim sobom.
Branko Bošnjak: Od Aristotela do renesanse.

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima. 
Hvala! ❤