Atlantida – Nerazriješena misterija

Become a Patron!


Atlantida – Nerazriješena misterija

Od najstarijih vremena pa sve do danas, ljudi su skloni vjerovanju u razne legende, mitove i misterije, iako za njih nema konkretnih dokaza. Jedna od najstarijih i najinteresantnijih legendi je postojanje drevne civilizacije Atlantida o kojoj se vodi rasprava i dan-danas. Da li je bila samo plod Platonove mašte ili pak nešto više, ne znamo da li ćemo ikad saznati.

Atlantidu prvi put spominje starogrčki filozof Platon u svojim djelima Timej i Kritija, opisujući je kao drevnu civilizaciju nezamislivih naučnih i društvenih dostignuća koju je uništila prirodna katastrofa. Navodno, ona je postojala 9400 godina prije Platona, bila je veličine kao Libija i Azija zajedno i nalazila se, kako to Platon navodi, s one strane Heraklovih stupova. O njoj postoje mnoga nagađanja i izvori koji je opisuju kao jednu veličanstvenu civilazaciju kakva do sada nije viđena na zemaljskoj kugli. Smatra se da su posjedovali neku vrstu energije pomoću koje su izumili stvari koje još ni današnja tehnologija nije zasjenila. Međutim, nikakav izvor energije niti bilo kakav izum nisu pronađeni (barem, još uvijek). S obzirom da su se tokom godina formirala mnoga nagađanja znanstvenika i istraživača o lokaciji Heraklovih stupova, najzastupljenija su ona da je to Gibraltarski moreuz ili Ankomah u Crnom moru kod Trabzona.

Ipak, danas nemamo tačnu lokaciju ovog drevnog grada, a samim tim ni adekvatne arheološke ostatke i dokaze o njenom postojanju. Međutim, nedavno je grupa znanstvenika otkrila arheološke ostatke na dnu Karipskog mora za koje se nagađa da bi mogli pripadati Atlantidi. Još jedna od teorija o Atlantidi koja je 2008. godine uzdrmala naučnike i probudila znatiželju širom svijeta jeste teorija njemačkog računalnog stručnjaka Michaela Hubnera. Naime, on je identificirao 51 trag koji se spominje u Platonovim spisima i iskoristio ih pomoću matematičkog algoritma. Unio je sve podatke i tragove u kartu koju je podijelio na 400 kvadrata. Tada je dobio koordinate na ravnici Souss Massa u Maroku, 100 km južno od Marakeša. S obzirom na njegovu jaku želju da razriješi ovu misteriju, spakovao je svoje kofere i uputio se pravo prema Maroku. Međutim, kada je stigao na spomenuto odredište nije pronašao ništa osim puste doline udaljene 10 km od obale.

Ipak, ono što bi moglo zainteresirati znanstvenike je to da je u središtu doline pronašao malo brdo oko kojeg se nalaze isušena cirkularna riječna korita koja potpuno odgovaraju Platonovom opisu Atlantide, okružene koncentričnim krugovima. S obzirom na okolnosti, Michael je zaključio da je to sve slučajnost, ali je, ipak, prije svoje smrti 2013. godine, svoju teoriju prenio Marku Adamsu, odveo ga na spomenutu lokaciju i iznio svoje činjenice. Poslije njegove smrti, spomenuti Mark Adams je napisao knjigu o Atlantidi u kojoj je iznio Hubnerovu teoriju o brdu nedaleko od Marakeša i prikupio sve moguće i potencijalne dokaze o postojanju ove legendarne civilizacije. One u kojoj su žetve uspijevale dva puta godišnje, postojali su izvori hladne i tople vode, bedemi grada su bili obloženi bronzom, a vile, hramovi i dvorci zlatom i srebrom.U nekim Platonovim predanjima se navodi i da su živjeli jako dugo, čak hiljadama godina.Knjigu je nazvao Meet me in Atlantis, a ona je samo još jedno opravdanje više za one koji vjeruju u ovu veličanstvenu misteriju. S  druge strane, teoretičari koji smatraju da je sve ovo samo ogromna koincidencija sa starim mitom i legendom, negiraju spomenute dokaze mišljenjem da je Platon zapravo izmislio Atlantidu kako bi lakše prikazao svoje političke teorije, a neki čak i smatraju da je Atlantida stvar Platonove mašte inspirisana Trojom. Ovo mišljenje se najčešće uzima kao najprihvatljivije među onim koji ne vjeruju u Atlantidu, iz razloga što je Troju zadesila ista sudbina. Baš i kao Atlantida, uništena je na katastrofalan način.

Po mišljenju mnogih, legende nisu izmišljene, nego se baziraju na istinitim činjenicama, ali su se vremenom iskrivile, nadogradile, ili nestale. No, legenda o Atlantidi nije nestala. Većina želi da vjeruje u njenu istinitost, jer bi njeno otkriće značilo pronalazak izgubljenog dijela slagalice o našem svijetu, tehnološkim otkrićima te smjerovima kojima se razvija planeta Zemlja. Da li je iskrivljena, nadograđena, ili ipak samo izmišljena? Ovo pitanje, baš kao i ja,  još uvijek neizvjesno čeka svoj odgovor…


Autorka: Jasmina Ejubović

Upute na tekst:

Platon: Kritija.
Platon: Timej.

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima. 
Hvala! ❤