Pearl Buck: Književnica na Putu svile

Pearl Sydenstricker Buck (1892. 1973.)

This image has an empty alt attribute; its file name is kjhkhkkhc48d.png
Pearl Buck: Književnica na Putu svile

Jedan od najboljih recepata za uspješno pisanje krije se u putovanjima. Najprivlačnija i najperspektivnija djela stvaraju se koračanjem i širenjem vlastitog horizonta. Jedna takva spisateljica bez adrese donijela nam je kovčeg književnih djela i Nobelovu nagradu sa svog puta u Kinu. Pearl Sydenstricker Buck rođena je 26. juna 1892. godine u Hillsboru, Zapadna Virdžinija, ali veći dio svog života provela je u Kini zbog svojih roditelja misionara.

Pet mjeseci nakon njenog rođenja, roditelji se sele u Huai'an, a četiri godine poslije u Zheinjang. Pearl vrlo mlada ima priliku suočiti se sa drugom rasom i nacijom, njihovom kulturom i načinom života što na nju ostavlja veliki utisak koji se kasnije snažno osjeća u njenim djelima. Dokaz ovome jeste dio iz njenih memoara u kojem kaže da je živjela u nekoliko svjetova, a da su glavni od njih bili jedan mali, bijeli i čisti svijet roditelja i drugi, ogromni, prljavi svijet Kine.

Provodeći djetinjstvo i ranu mladost potpuno upoznavši istočnu kulturu, Pearl odlazi na studije nazad u Sjedinjene Američke Države gdje ima priliku bolje upoznati svoje rodno mjesto. Nakon studija vraća se u Kinu gdje ostaje do svoje 42. godine. Njen prvi roman Istočni vjetar, zapadni vjetar govori o tradicionalnoj patrijarhalnoj kineskoj porodici koja teško prihvata promjene u svome poretku. Priču pratimo iz ugla mlađe kćeri Kvej-lan koja je, kao i ostatak porodice, užasnuta činjenicom da se njen brat oženio Amerikankom i odlučio živjeti sa njom u Kini. Još jedna tematika koja se paralelno provlači u knjizi jeste ugovoreni brak Kvej-lan i mladog doktora koji je studirao van Kine.


Njen muž želi živjeti normalan život popraćen radom i naukom, dok ona nailazi na osude obje porodice zbog toga. Pearl Buck je ovim romanom javnosti htjela skrenuti pažnju na veliki problem rasizma i nacionalizma. U svom autobiografskom djelu Mojih nekoliko svjetova, ističe sljedeće: Moji susjedi ovdje u Pensilvaniji nisu drugačiji od mojih susjeda u Aziji, sem u ponečem doista sitnom i nevažnom. Imamo iste nade i strepnje, iste snove o dobroti i miru.  Buck je za svoga života izdala još nekoliko djela, među kojim su najpoznatija: Dobra zemlja, Zmajevo sjeme i Paviljon žena.

Odlazeći u Ameriku ponovo, nakon svoje 42. godine, Pearl se počinje baviti aktivizmom i borbom za ljudska prava, posebno za prava žena i etničkih manjina, pa time njeni ideali ne ostaju samo u njenim knjigama.  Dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost 1932. godine za roman Dobra zemlja, a 1938. godine postaje prva američka spisateljica koja je osvojila Nobelovu nagradu za književnost. Komitet za Nobelovu nagradu je prilikom nagrađivanja izjavio: Nagradivši ovogodišnjom nagradom spisateljicu Pearl Buck, čija značajna djela popločavaju put prema ljudskoj empatiji prelazeći preko širokih rasnih podjela i za studije o ljudskim idealima koji su odlična i živa umjetnost portretiranja, Švedska Akademija smatra da postupa u harmoniji i u skladu sa ciljem snova o budućnosti Alfreda Nobela. Ovakav uspjeh u pisanju Buck doživaljava kao dodatnu motivaciju i izdaje novu trilogiju Zmajevo sjeme i nekoliko priča u kojim su teme o kolonijalizmu i rasnim podjelama još jače naglašene.

Njena djela su prevedena širom svijeta i omiljena su štiva zbog svoje čitkosti i lagane kompozicije pisanja. U već spomenutom romanu Istočni vjetar, zapadni vjetar priča se odvija u drugom licu (tebi, sestro moja) što nam omogućava još jači utisak na perspektivu pripovjedačice. Interesantno je da su Amerikanci željeli još djela čija je radnja smještena u Kini, što je spisateljici predstavljalo ogroman problem, s obzirom da se željela uklopiti u američku sredinu i pisati o njoj. Zbog toga pod muškim pseudonimom John Sadgis piše tri knjige njenog Američkog triptiha: Tvorac grada, Glasovi u kući i Duga ljubav. Ova djela danas možete pronaći pod njenim pravim imenom. Buck je umrla 1973. godine od raka crijeva u svojoj 80. godini života, međutim njena djela žive i danas na policama širom svijeta.


Autorka: Jasmina Ejubović

Upute na tekst:

A Brief  Biography of  Pearl Buck
Pearl Buck: Mojih nekoliko svjetova.
Pearl Buck: Istočni vjetar, zapadni vjetar.
O Pearl Buck, Voja Čolanović: predgovor romana Istočni vjetar zapadni vjetar.

This image has an empty alt attribute; its file name is kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤