Čaša vlastelina Sanka Miltenovića


Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Čaša vlastelina Sanka Miltenovića

Posude za piće bile su najčešći zlatarski proizvodi srednjovjekovnog razdoblja koji su se usprkos velikoj produkciji do danas sačuvali u prilično malom broju. Izuzetan primjerak zlatarstva 15. stoljeća je srebrena zdjelica za piće – hanap. Tipološki, ta vrsta posuda je francuskog porijekla, a izvori ih spominju od 13. stoljeća i nazivaju hanap, latinski ciphus, što označava široku, plitku posudu za piće, običnu, ne svečanog karaktera, nego namijenjenu dnevnoj upotrebi. Jedna od takvih posuda iz bosanskog srednjovjekovlja jeste čaša vlastelina Sanka koja se danas čuva u njuroškom Metropolitan muzeju. Čaša vlastelina Sanka predstavlja raskošan rad iz druge polovine 14. stoljeća i otvara nove poglede na gotičke uticaje u bosansko-dubrovačkom području. Kada je u pitanju izgled čaše, ona je srebrena, kružnog oblika, te je ukrašena sa unutrašnje strane dok spoljnom stranom teče natpis.


Unutrašnja površina čaše dekorisana je kombinovanom geometrijsko-biljnom kompozicijom koja je sastavljena od trougla, upisanog kruga i tri polukruga koji dijametrima naliježu na strane ravnostranog trougla. U sredini kruga je ucrtana stilizovana rozeta sa šest latica, a u svakoj latici se ponavlja po jedan hrastov list. Uglovi trougla su također ispunjeni hrastovim lišćem. Po cijeloj kompoziciji, čaša predstavlja zanimljiv primjer zlatarstva druge polovine 14. stoljeća pa se može pretpostaviti da je rađena u nekoj bosanskoj ili dubrovačkoj zlatarskoj radionici. Interesantno je da se na ovoj čaši javlja i motiv demona, karakterističan gotski motiv čiji se razvoj može pratiti od 12. stoljeća pa sve do početka 15. stoljeća na području zapadne Evrope u različitim granama umjetničke djelatnosti. Ovaj motiv je zastupljen i u evanđelju Divoša Tihoradića što ukazuje da je ovaj motiv bio privlačan za ovdašnje majstore, te da su ga oni upotrebljavali u različitim vrstama umjetničke djelatnosti.


Motiv hrastovog lista, koji je također bio mnogo zastupljen u zlatarskim radionicama ovih prostora, je omogućio pobliže datiranje ove čaše jer je način na koji je ovaj motiv obrađen zapravo specifičan za područje Balkanskog poluostrva, Mediterana, Španije i Francuske u 14. stoljeću. Kada je u pitanju sam natpis koji se nalazi sa vanjske strane čaše, on je napisan ćirilskim slovima nalik gotskoj kapitali. U natpisu se također nalazi ime vlasnika čaše (sija čaša Sinakova) i iako u historiografiji nije razriješeno kojem Sanku je ova čaša pripadala s obzirom da je unutar Bosanskog Kraljevstva bilo više vlastelina sa istim imenom, preovladava mišljenje da je pripadala porodici Draživojevića, kasnijih Sankovića koja je bila jedna od najuglednijih i ekonomski jakih bosanskih vlastelinskih porodica odnosno Sanku Miltenoviću, vjernom kaznacu Tvrtka I do 1366. godine kada se odmetnuo.


Neobična i nadasve upečatljiva je i simbolična poruka na natpisu koja je uslijedila odmah nakon zazivanja Svetog Trojstva: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga, neka Bog podari radost onome koji pije iz njega, ali neka ne zaboravi siromašne. Postoje oprečna mišljenjada li je ova čaša izrađena u bosanskoj ili dubrovačkoj radionici. No, bilo kako bilo ova čaša predstavlja važan doprinos umjetnosti srednjovjekovne Bosne iz razloga što je ovakvih čaša sačuvano jako malo, te predstavlja značajan doprinos upoznavanju zlatarstva iz perioda srednjovjekovne Bosne, pogotovo iz druge polovine 14. stoljeća iz kojeg perioda su sačuvana samo usamljena i pojedinačna originalna djela iako na osnovu arhivske građe znamo da su slične čaše u to doba bile izrađivane u velikim količinama.

Također, na osnovu ove čaše i mnogih drugih umjetničkih zaovstavština iz  bosanskog razvijenog srednjeg vijeka moguće je pratiti razvoj gotičkog uticaja na umjetnost srednjovjekovne Bosne u raznim segmentima zbog kojeg su izrađevine srednjovjekovne bosanske umjetnosti umnogome postale obogaćenije i raskošnije.


   Autorica: Amina Abaspahić

Upute na tekst:

Arijana Koprčina: Prilog poznavanju bosanskih hanapa, Radovi Instituta za povijest umjetnosti.
Bojana Radojković: Srebrna čaša vlastelina Sanka, Zbornik za likovne umetnosti 2.
Drinking Bowl (Hanap),The Cloisters Collection, Metropolitan Museum, https://www.metmuseum.org/art/collection/search/471278

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Bilješka o autorici:

Amina Abaspahić je rođena 1999. godine u Sarajevu gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Trenutno studira na dodiplomskom studiju na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sfera interesovanja joj je medievalna historija sa fokusom na Bosnu u razvijenom srednjem vijeku i umjetnosti srednjovjekovne Bosne.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤