Filozofski put Friedricha Nietzschea

Ova knjiga pripada najređima. Možda od njih čak nijedan ne živi. To bi bili oni koji razumeju mog Zaratustru: kako bih smeo da se pomešam sa onima za koje već danas rastu uši? – Meni pripada tek preksutrašnjica. Neki se rađaju posthumno.

– Friedrich Nietzsche, Antihrist.

Friedrich Nietzsche (1844. – 1900.)

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Filozofski put Friedricha Nietzschea

Friedrich Wilhelm Nietzche, njemački filozof i pjesnik rođen je 15.10. 1844. godine u Röckenu kod Lützena kao sin tamošnjeg evagelističkog pastora. Porodica je zapravo poljskog grofovskog podrijetla. Pređi, poljski grofovi Nitzsky, morali su kao istaknuti protestanti napustiti svoju domovinu zbog tadašnje tamošnje vjerske netolerantnosti. Njegovi biografi su pribilježili i to da je Nietzsche bio senzibilne i razdražljive naravi, introvertan i sa potrebom da ga se uvažava. Prvo formalno obrazovanje usvajao je u internatu u Schulpforti, gdje je bio upućen u ozbiljan studij staroga vijeka, pa je kasnije i studirao u Bonnu i Leipzigu klasičnu filologiju … U Leipzigu je, našavši u antikvarijatu Schopenhauerova djela, postao najoduševljeniji šopenhauerovac. Naime, u tom sumornom geniju, Nietzsche je vidio svoga uzora, te je ovaj na njega ostavio neizbrisiv i dubok utisak. Nietzsche je osobito cijenio muziku, bez koje bi kako i sam kaže moj život bio zabluda. U Leipzigu, također, lično upoznaje i Richarda Wagnera, čiju muziku je neobično cijenio, te mu je ona postala predmet njegovih filozofsko – estetskih promišljanja.

Friedrich Nietzsche, filozof kulture, kritičar kulture i nagovjestitelj jednog novog vremena, koje tek dolazi, filozof života, koji ističe i slavi život nasuprot formalnom ustrojstvu i određenju čovjeka i njegova života sa pitanjima bitka u klasičnim filozofijama Zapadne Evrope se pojavljuje kao određen bunt na tadašnje stanje zapadnog čovjeka. Filozofija Friedricha Nietzschea u svojoj kritici takvog jednog stanja uveliko nadmašuje filozofiju njegova učitelja – Arthura Schopenhauera od kojeg je Nietzsche usvojio voluntarističke i iracionalističke koncepte mišljenja. Nietzsche, slično Kierkegaardu i Schopenhaueru, zadatak svoje filozofije vidi u oslobođenju pojedinca, a kao prepreku u mogućnosti ostvarivanja takve jedne slobode, sva trojica mislioca identificiraju prije svega racionalizam evropskog načina mišljenja.


Okarakterizan kao mjesto preloma i početka savremene filozofske misli, Nietzschea treba posmatrati kao kritičara svoga vremena, ali i kao kritičara novovjekovnog koncepta mišljenja koji mu prethodi, a koji svoje korijene ima u filozofiji Srednjeg vijeka, a ova opet u učenju Platona i Aristotela, dakle Nietzsche predstavlja kratko kazano jedno žustro neslaganje sa cjelokupnom zapadnom filozofijom od Platona pa do njegova vremena. Eugen Fink u knjizi Nietzscheova filozofija, smatra da Nietzcheova filozofija predstavlja sumnju da je ovaj put bio put bludnje, da je čovjek zalutao, da je nužan preokret, odricanje od svega, što je dosad važilo kao sveto, dobro i istinito. Nietzsche: to znači krajnu kritiku religije, filozofije, znanosti i morala.

U knjizi Nietzscheova hybristika, Željko Škuljević, postavlja pitanje, naime, da li je, uistinu, za svakog filozofa našeg doba suočavanje s Nietzscheom neizbježan zadatak? … U svakom slučaju, kazuje Škuljević promišljati Nietzschea, s njime ili protiv njega, u biti je isto. S tim u vezi neophodno je navesti i stav koji Kasim Prohić iznosi O Nietzscheovoj filozofiju u svojoj knjizi Filozofsko i umjetničko iskustvo: Ako postoji ličnost u modernoj filosofiji o kojoj su izrečene najkontradiktornije kritičke ocjene a da time interes za njene djelo niukoliko nije malaksao nego se naprotiv intezivirao u onoj mjeri u kojoj su novi intepretativni pokušaji morali pretpostaviti drukčije sudove i tako biti filosofsko – naučno posredovani, onda je to slučaj sa ovim misliocem (Nietzscheom).

U Prohićevom stavu, postoje dva bitna momenta koje je nepohodno istaknuti:

1. najkontradikornije kritičeke ocjene o Nietzscheovom djelu, koje su plod polovičnog bavljenja Nietzscheovom filozofijom, te u velikoj mjeri biografiziranja Nietzschea, a što za rezultat daje da tako kažemo bezuslovnu ljubav i obožavanje Nietzschea, i sa druge strane otvorenu mržnju, neslaganje i izliv bijesa spram njega.

2. da uprkos tome i takvim tumačenjima, interes za njegovo djelo nije niumalo malaksao, nego se suprotno tome umnogome intenzivirao.

Razloge u tome treba tražiti u bogatstvu Nietzscheove misli, koja se napajala sa samog izvorišta zapadne filozofije – Heraklita, te što mu je takav izvor omogućio da bude mjesto preloma i početka suvremene misli, začetka tokova koji će obilježiti filozofiju 20. stoljeća.

Na tragu dosada rečenog o Nietzscheu, kao misliocu koji je u povijesti ljudske misli uputio najžustrije kritike dotadašnjem platonističkom filozofiranju i stavu spram života, naime, da se njegova suština i suština svijeta otkriva u jednom ideiranom svijetu vanosjetilnog karaktera, nastupa Nietzsche nastojeći da životu vrati koloritet i sadržajnost koju on pronalazi kod praotaca filozofije – Grka. Na taj način Nietzsche, možemo reći korespondira sa kategorijom vremena kao nijedan drugi filozof do tada – pronalazeći izvorište svojih misli u prošlosti (helenizam), i smještajući osvit svoje filozofske zrelosti i njene pragmatičnosti u preksutrašnjici – Meni pripada tek preksutrašnjica. Neki se rađaju posthumno.

Nietzscheov stav o njegovom posthumnom rađanju, izrečen u uvodu njegova djela Antihrist, nas na određen način nagoni da propitamo temeljna određenja njegove filozofije, a to će propitivanje, slično onom Nietzscheovom svoje izvore imati u Grcima i umjetnosti.

Posljednje godine svoga života, Nietzshce je proživio bijedno kao duševni bolesnik. Umro je 25. 08. 1900. godine. u Weimaru.


Autor: Senad Arnaut

Upute na tekst:

Friedrich Nietzsche: Tako je govorio Zarathustra.
Friedrich Nietzsche: Antihrist.
Eugen Fink: Nietzscheova filozofija.
Željko Škuljević: Nietzscheova hybristika.
Kasim Prohić: Filozofsko i umjetničko iskustvo.
Vladimir Filipović: Novija filozofija zapada.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤