Mit o Dangunu

Mauzolej Tanguna u Knagdongu u blizini Pyongyanga, Sjeverna Koreja
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Mit o Dangunu

Kroz antički period, mnoge kulture i civilizacije imale su “mitove o postanku”. Općenito ti mitovi su stvarani kako bi se dokazao legitimitet vlasti tako što bi se taj narod povezao s božanstvima. U Grčkoj mitologiji, na primjer, ima više verzija mita o postanku, s tim da je najpopularnija verzija  “Pelaški mit o postojanju svijeta”. U Korejskoj historiji također postoji sličan mit, u nekoliko verzija, međutim razlikuju se samo u pojedinim detaljima.  Najstariji zapis mita o Dangunu (Tan Gun, Tangun) tj. mita o postanku Koreje i Koreanaca imamo očuvan je u Samguk Yusa tekstu. Samguk Yusa je kolekcija mitova, legendi i folk priča iz perioda Tri kraljevstva. Najraniji primjer Samguk Yusa sveska je iz 1280-tih.  Autorstvo se pripisuje budističkom monahu Iryeonu (1206-1289), budući da je njegovo ime bilo dokumentovano u petom svesku. Tekst je pisan klasičnim kineskim pismom, koje su znali koristiti samo pismeni Koreanci tog perioda.

Dangun


“Wei shu nam govori da je prije dvije hiljade godina, za vrijeme vladavine cara Yao, Dangun Wanggom je odabrao Asadal kao svoj glavni grad i osnovao je državu Gojeoseon (Gochoson, Stari Choson). Stari Spisi bilježe kako je u davnini Hwaninov sin, Hwanung, poželi da siđe sa Nebesa i da živi u svijetu ljudskih bića. Znajući za žudnju sinovljevu, Hwanin, zagledajući tri najviše planine, pronađe planinu Taebeak, kao najbolje mjesto za svog sina da se nastani i pomogne ljudima. S toga, on dade Hwanungu tri nebeska pečata i posla ga da vlada ljudima. Hwanung, sišavši s tri hiljade pratilaca na jedno mjesto ispod drveta kod Svetog Oltara planine Taebeak, nazva to mjesto Božiji grad. On bijaše Nebeski Kralj, gospodar vjetra i kiše, gospodar oblaka i preuzeo je odgovornost i vodstvo tri stotine i šezdeset oblasti, uključujući agrikulturu. dodijeljeni životni vijek, bolesti, kazne, dobro i loše, te donese kulturu svom narodu.

U tom periodu  medvjed i tigar koji su živjeli u istoj pećini, molili su se Svetom Hwanungu da ih pretvori u ljudska bića. On im dade pregršt rogača i dvadeset čehna bijelog luka te im reče:’Ako pojedete ovo i klonite se sunčeve svjetlosti stotinu dana, zadobićete ljudski oblik.’ Obje životinje pojedoše date namirnice i kloniše se svjetlosti. Nakon dvadeset i jednog dana medvjed postade žena, ali tigar nemogavši da izdrži, ostade tigar. U nemogućnosti pronalaženja muža, medvjed-žena se molila kod oltara želeći dijete. Hwanung se lično preobrazio u ljudski oblike, te legavši s njom, začeo je sina zvanog Dangun Wanggom.” (Samguk Yusa, 1:33-34)


Hwanung začevši dijete s prelijepom ženom koja je nekada bila medvjed, dobio je sina Danguna. Dangun je kasnije često smatran za prvog Koreanca tj. osnivača prve Korejske države. Ovaj zapis opisuje kako se to desilo “pedesete godine vladavine Kineskog cara Yao”. Taj datum je izračunat kao 3. oktobar, 2333. godine pr.n.e. Prenosi se da je za vrijeme njegove koja je trajala 1000 godina vladao mir i prosperitet.

Statua Danguna u blizini Daejona, Južna Koreja


Popularnost tzv. mitova o postanku u mnogim civilizacijama i kulturama su izuzetno bitni. Pored mitova o postanku naroda, pojavljuju se i mitovi o postanku velikih i moćnih porodica. Mit o postanku Park porodice kaže kako je prvi Park predak potekao iz jajeta koje je ostavio leteći konj. Prema mitu postanka Kyongju Kim klana, prvi Kim je također potekao iz jajeta pronađenog u šumi. Koreanci u glavnom ne uzimaju za ozbiljno pojedine antičke mitove (kao što su ova dva), međutim kada je u pitanju mit o Dangunu, on je većinom shvaćen ozbiljno u javnom životu. Priča o njemu je općeprihvaćena budući da se smatra da korejska historija ide do čak 5000 godina unazad. Svake godine, 3. oktobra je nacionalni praznik kojim se proslavlja osnivanje Koreje od strane Danguna. Jednostavne ceremonije se odvijaju u nekoliko regija u čast “5000 godina Korejske historije”. Mit o Dangunu uveliko je uticao na razvijanje nacionalnog identiteta.

Zanimljivo je da je 1993. godine, Sjeverna Koreja objavila pronalazak prave grobnice Danguna i njegove kraljice. Ovim potezom, Sjeverna Koreja nastojala je ostvariti pravo legitimiziranja vlasti, budući da je Pyongyang (glavni grad Sjeverne Koreje) kao grad star oko 2000 godina, dok je Seoul (glavni grad Južne Koreje) star oko 600 godina. Rivalstvo između ove dvije države postoji decenijama, s toga je svako prisvajanje dijelova historije, pa čak i mitologije, izuzetno bitno za obje države.


Autorica: Zehra Bučo

Upute na tekst:

Iryeon: Samguk Yusa (Memorabilia of the Three Kingdoms).
Micgael J. Seth – A concise Hisotry of premodern korea, From antiquity through the Nineteenth century.
Bernard Reich: A brief history of Korea.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Bilješka o autorici:

Zehra Bučo rođena je 1999. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Trenutno studira na dodiplomskom studiju na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sfera interesovanja joj je historija Koreje s akcentom na antički period i rani srednji vijek.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤