Feminizam u učionici


Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Razgovor sa Enisom Klačar, koordinatoricom projekta „Feminizam u učionici“

Kako je nastala ideja da realizujete ovakav jedan projekt u školskim klupama?

Ideja je nastala u sklopu edukacije o ličnom i profesionalnom razvoju mladih i zagovaranju koje je realizovala TPO fondacija. Cilj seminara “Žene, mladi i politika” jeste unapređenje vještina i sposobnost mladih da samostalno pišu projekt o javnom zagovaranju. Nakon završetka seminara, TPO fondacija je objavila javni poziv da mladi  prijave projektne aplikacije s incijativom koja za cilj ima promociju i afirmiranost mladih i žena u politici u BIH. Kolegica Andrea Čulum i ja smo imale sreće da smo jedine osobe iz Sarajeva kojima je odobren projekt pod nazivom „Feminizam u učionici“.

Možete li nam reći nešto više o TPO fondaciji?

TPO fondacija ili Transkulturna psihosocijalna fondacija zagovara rodnu ravnopravnost, dijalog i izgradnju mira kroz partnersko djelovanje civilnog društva, vladinih i akademskih institucija. Bitno je napomenuti da je TPO također i jedna od vodećih organizacija u inkluzivnim pristupima obrazovanju za mir, liderstvo i ravnopravnost. Fokus TPO fondacije jesu mladi i žene jer su najviše marginalizovani u našem društvu. Sarađuju sa univerzitetima, školama i drugim organizacijama u provedbi reforme obrazovanja u BIH.


Da li smatrate da su učenici općenito bili obrazovani po pitanju feminizma i borbi za ženska prava?

Definitivno ne i smatram da se mladi trebaju više obrazovati općenito po pitanju ljudskih prava, jer je to tema koja je najzastupljenija u društvu.Pri tome je bitno da mladi imaju uvid u pravne mogućnosti učešća u konstituisanju društvene zbilje, s obzirom da je to osnov i polazište svakog kritičkog osvrta na istu. Mladi trebaju biti spremniji za društvenu angažovanost i analitičko prosuđivanje različitih fenomena društva, što je u suštini i sveukupni cilj ovog projekta. Njihova angažovanost može značajno uticati na buduće političke prilike jer potencijal njihovog djelovanja leži u još uvijek neoformljenom ili nedovoljno stamenom ideološkom stajalištu. Ta nestabilnost mlade svijesti donosi sa sobom i izvjesnu fleksibilnost ideja, a to je bitan faktor promjene pogotovo u društvima gdje se sistem unaprijed javlja kao ovjekovječen.

Koji je bio cilj vašeg projekta „Feminizam u učionici“?

U saradnji sa četiri sarajevske gimnazije, kolegica Andrea Čulum sprovele smo projekt koji je imao cilj da edukuje oko 100 maturanata u Kantonu Sarajevo, da kritički promišljaju o pitanjima položaja žena u društvu, njihovoj ulozi, te borbi za njihova prava kroz historiju. Željeli smo upoznati mlade sa historijom pojma pa time i njegovim opsegom, budući da se njihovo znanje o feminizmu često svodi na narodni, a u našem društvu nerijetko i medijski, negativno markirani prikaz feminističkog djelovanja. U savremenom feminizmu vidim borbu za ravnopravnost i poziv da se širi horiznot ženskog iskustva kroz njihov glas kao sredstvo uzbune.

Koje su aktivnosti koje ste sproveli u okviru projekta?

Kroz četiri motivirajuće i edukativne radionice, koje je održao predavač na Internacionalnom Burč univerzitetu, mr. Adem Olovčić, obrazovali smo grupu od oko 100 maturanata iz četiri različite gimnazije iz Kantona Sarajevo, te su na taj način učenici i učenice imali priliku da nauče o značaju feminizma, te iznesu sopstvene stavove na zadatu temu. Pored toga, učenici su imali priliku da učestvuju na debati, gdje se tematiziralo pitanje feminizma i njegove implikacije na bosanskohercegovačku zbilju. Debatu je facilitirao mr. Adem Olovčić, a njen cilj jeste kritički osvrt učenika i učenica na pitanja koja se tiču svakoga od nas, a povezana su sa ulogom žena u politici. Konačno, posljednja aktivnost bila je rad na pravljenju kratkog filma pod naslovom „Percepcija prikaza žena u javnom diskursu“, čija je mentorica bila profesorica filozofije i sociologije u Trećoj gimnaziji, Sedžida Hadžić, koja je skupa s grupom učenika radila na izradi navedenog filma  a koji za cilj ima da ukaže na položaj žena u bosanskohercegovačkom društvu, od školskih klupa  do profesionalnog života. Film bi trebao da ostane kao dugoročno dobro ovog projekta, koji će biti korišten i u budućim aktivnostima u učionici i šire.

Imate li nešto za kraj dodati?

Zahvalila bih se TPO fondaciji na prilici da se ovakav jedan projekt održi, kao i školi Richmond Park College, Trećoj gimnaziji, Međunarodnoj školi i Četvrtoj gimnaziji na susretljivosti prilikom realizacije projekta.


Razgovor vodio: Senad Arnaut
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Bilješka o sugovornici:

Enisa Klačar je rođena 1990. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Osnovnu i srednju školu završava u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirala je Odsjek za filozofiju 2016. na temu Ideja epistemologije u Kantovom određenju konstituirajućeg Subjekta. Master studij filozofije – nastavnički smjer upisuje iste godine. Za vrijeme studija angažovana je kao sekretar u Klubu studenata EPISTEME na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Posvećena je filozofskih temama iz područja ontologije i etike kao i oblasti psihologije odgoja i obrazovanja. U oktobru 2018. godine stekla je zvanje magistra filozofije (nastavnički smjer) na temu Tjeskoba kao središte lične egzistencije u filozofiji Martina Heideggera i Sorena Kierkegaarda. Trenutno radi kao profesor filozofije s logikom u Gimnaziji Richmond Park College u Sarajevu.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤