Europsko pleme

Caryl Philips

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Europsko pleme: Prostorno stvaranje značenja u Maroku, Veneciji i Amsterdamu

Europsko pleme Caryla Phillipsa samo je jedno remek-djelo u nizu kroz koje on govori o ljudskoj prirodi iz perspektive prostora i rase. Ova bogata autobiografska pripovijest o odrastanju crnca u Europi tijekom 80-ih godina daje nam uvid u istinske europske vrijednosti koje su često skrivane od javnih pogleda. U ovom kratkom osvrtu analizirat ću europske stavove Phillipsa prema stvaranju značenja o drugima u smislu lokacije, lokala i osjećaja mjesta.

Prije no li se usredsrijedi na različita mjesta koja Phillips posjećuje tijekom svog putovanja vodeći se moralnim i socijalnim normama, a ne geografskim obilježjima, treba razmotriti neke ključne pojmove potrebne da bi se shvatilo mjesto kao takvo. John Agnew (1987) jasno razlikuje sljedeća tri pojma: lokaciju, lokal i osjećaj mjesta. Lokacija se odnosi na upotrebu riječi mjesto radi pojašnjenja geofizičkih koordinata određenog subjekta. S druge strane, lokal obuhvaća konkretne objekte od kojih se može sastojati jedno mjesto. Konačno, osjećaj mjesta je ljudska mentalna i emocionalna vezanost i za lokaciju i za lokal. (Cresswell 7) Ovo bi mogli biti odgovarajući primjeri: kada neko Sarajevo vidi lokacijom, misli na 43 ° 50'55,10 “N 18 ° 21'23.18” E. Međutim, Sarajevo je mnogo više od jednostavnih koordinata, hoćereći, sve zgrade i ulice od Baščaršije do Ilidže jesu Sarajevo kao lokal. Na kraju, osjećaj koji stvaraju ove ulice i zgrade i emocionalna vezanost za njih koju bi neko mogao imati stvara osjećaj mjesta i dok se prva dva pojma ne razlikuju na temelju percepcije pojedinca, osjećaj jeste zaseban za svaku osobu i osobnost te se obično stvara fizičkim ili psihološkim ‘glatkim’ putovanjima.


‘Glatkim’ putovanjima nazivam pokrete koji tvore značenja koja ljudi svjesno ili podsvjesno uključuju u svoja svakodnevna životna putovanja. Cresswell i Merriman definiraju kretanje kao neku vrstu mobilnosti koja stvara priče. (Cresswell & Merriman 18) Iako se, promatrajući iz daljine, mobilnost ljudi koji se kreću unutar Sarajeva može činiti sličnom haotičnoj i užurbanoj kretnji vode ili električne energije, razlika između ljudskih kretanja leži u činjenici da smo mi njima sposobni podariti značenje i stvoriti priče. Drugim riječima, granica između naših unutarnjih i vanjskih putovanja iznimno je nejasna liminalna faza u kojoj vrlo često prebivamo.

Uzimajući u obzir roman, Phillips putuje na razna mjesta u Europi i odlazi u Maroko gdje upoznaje različite manjine i promatra njihove nesreće koje kreira većinska bjelačka europska populacija, a koju on, prilično zanimljivo, naziva plemenom – izrazom koji je u uskoj svezi sa nebijelim svijetom. U Maroku i sam Phillips svjedoči elementima poznatog američkog filma Casablanca prisjećajući se kako je na lokal ove lokacije snažno utjecalo europsko pleme, pa je izvorni osjećaj mjesta oštećen iz dva razloga: prvo, ljudi koji su ga osjećali više nisu prisutni na način na koji su to bili prije, i drugo, preoblikovani stari ili novostvoreni lokal sasvim se razlikuje od onoga koji je postojao ranije. Europsko se pleme ne samo uspješno preselilo, već je i ‘prestupilo’ ili otišlo dalje i preoblikovalo značenje mjesta kroz sve tri dimenzije.

Odatle nas Phillips vodi u Veneciju koja budi uspomene na Shakespeareovog Othella i Mletačkog trgovca. Treba se sjetiti položaja Jevreja u Shakespeareovoj Veneciji; krajnja ograničenost! Živjeli su u gradu okruženom vodom, koja je sama po sebi fizička liminalna faza između kopna. Međutim, unutar samog grada Jevreji žive u psihološkom limbu bivajući opipljiv dio lokacije i lokala, a pritom potisnuti i obezvlašćeni iskazivanja svog osjećaja za mjesto.

Phillips nailazi na sličan ambijent i u Amsterdamu gdje posjećuje kuću u kojoj se Anne Frank skrivala od nacističke okupacije i promišlja značenje fanatizma predstavnika europskog plemena. Tamo shvaća da Europa nije ništa drugo do ogromna zajednica bijelaca koji stvaraju ili vjeruju u eurocentričnu povijest i pripovijest. Ovi bijeli supremacisti upravo su ono što je Europu učinilo slijepom na zločine kroz koje su prošli Anne i njen narod. Ona živjela je na lokaciji izgrađenoj lokalom koji je potpuno zanemarivao osjećaj mjesta stvoren od strane njenog naroda.

U konačnici, Phillips se kreće i fizički i psihološki kroz ‘glatko’ putovanje obilazeći lokacije i lokale pod utjecajem europskog plemena, pokušavajući pritom postići krajnji cilj – stvoriti značenje i osjećaj Mjesta koje je predugo diskriminiralo svoje manjine.


Autor: Damir Bešlija

Upute na tekst:

C. Phillips. The European Tribe. Faber and Faber. UK. 1987. Reference to a whole book.

T. Cresswell. Place: A Short Introduction. Blackwell Publishing. USA. 2004.

T. Cresswell & P. Merriman. Geographies of Mobilities: Practices, Spaces, Subjects. Ashgate Publishing Limited. London. 2011.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
The European Tribe: Spatial meaning-making in Morocco, Venice and Amsterdam

The European Tribe by Caryl Phillips is just one masterpiece in a row, through which he talks about human nature from perspectives of space and race. This rich autobiographic narrative about growing up as a black person in Europe during the 80’s gives us an insight into true European values that have often been disclosed from public views. In this short essay, I shall analyse Phillips’ European attitudes toward the meaning-making of the others in terms of location, locale and sense of place.

Prior to focusing on different locations which Phillips visits over the course of his journey guided by moral and social norms, rather than geographical characteristics, some crucial terms needed in order to comprehend place as such should be considered. John Agnew (1987) makes clear distinction between the following three concepts: location, locale and sense of place. Location refers to the use of the word place in order to clarify the geophysical coordinates of a certain subject. On the other hand, a locale encompasses concrete objects of which a single location might consist. Finally, a sense of place is humans’ mental and emotional attachment to both location and locale. (Cresswell 7) These might be sufficient examples: when one considers Sarajevo as a location, one thinks of 43°50'55.10” N 18°21'23.18” E. However, Sarajevo is much more than simple coordinates, i.e. it is all the buildings and streets from Baščaršija to Ilidža, and these are Sarajevo as a locale. Lastly, a sense one makes of these streets and buildings and the emotional attachment to them which one might feel creates a sense of place, and while first two terms do not differ based on the perception of an individual, this sense is special for each and every person and is usually created through physical or psychological ‘smoothing’ journeys.


‘Smoothing’ journeys are what I shall call meaning-making movings which humans consciously or subconsciously involve in their everyday life travellings. Moving as a sort of mobility is defined by Cresswell and Merriman as a practice which creates stories. (Cresswell & Merriman 18) Although, when observed from a distance, mobility of the people who move inside Sarajevo might seem to be similar to the chaotic and hectic mobility of water or electricity, the difference between these human’s movings lies in the fact that we are capable of making meaning out of our movings and creating stories. In other words, a border between our internal and external journeys is an extremely vague threshold, a liminal phase in which we very often reside.

Taking into consideration the novel, Phillips travels to various places in Europe and goes to Morocco where he meets different minority people and observes their issues created by the white European majority population which he, rather interestingly, calls a tribe – a term that is closely connected to the non-white parts of the world. In Morocco Phillips himself witnesses the elements of a famous American film Casablanca and remembers how this location’s locale has been heavily influenced by the European tribe, so the original sense of place has been damaged for two reasons: first, people who sensed it are no longer present in a way they had been before, and second, a reshaped old or a newly created locale is quite different from the one that had existed earlier. The European tribe has not only successfully moved, but also transgressed, or gone beyond, and reshaped the meaning of the place through its all three dimensions.

From there, Phillips takes us to Venice which brings memories of Shakespeare’s Othello and The Merchant of Venice. One should remember the position of Jews in Shakespeare’s Venice; the uttermost liminality! They live in the city surrounded by water, which is itself a physical liminal phase in between lands. However, within the city they live in a psychological limbo of being a concrete part of the location and locale, yet supressed and unable to exhibit their sense of place.

Phillips encounters a similar setting in Amsterdam where he visits the house in which Anne Frank was hiding from the Nazi occupation and contemplates the meaning of the bigotry of the European tribe’s representatives. There he realises that Europe is nothing more than a huge community of white people who have been making or believing in a Eurocentric history and narratives. These white supremacists are exactly what made Europe blind to the atrocities through which Anne and her people have gone. Anne Frank lived in the location built out of the locale which completely disregarded the sense of place created by her people.

In conclusion, Phillips moves both physically and psychologically through a ‘smoothing’ journey of visiting locations and locales influenced by the European tribe, while trying to achieve an uttermost goal – make meaning and sense of Place(s) that has discriminated its minorities for so long.


Author: Damir Bešlija

References:

C. Phillips. The European Tribe. Faber and Faber. UK. 1987. Reference to a whole book.

T. Cresswell. Place: A Short Introduction. Blackwell Publishing. USA. 2004.

T. Cresswell & P. Merriman. Geographies of Mobilities: Practices, Spaces, Subjects. Ashgate Publishing Limited. London. 2011.

Bilješka o autoru:

Damir Bešlija, rođen je u Beogradu 1997. godine. Rano djetinjstvo provodi u Goraždu, a srednju školu i fakultet engleskog jezika i književnosti završava u Sarajevu. Primarno se zanima za jezikoslovne discipline, prevodi sa engleskog i turskog te piše poeziju i književne osvrte.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤