Konfucije o čovjekoljublju i ispravnosti

Konfucije (551. – 479. god. pr. n. e.)

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Konfucije o čovjekoljublju i ispravnosti

Konfucije je latinizovano ime osobe koja je Kini bila poznata kao K'ung Tzu, ili Učitelj Tzu. Njegovo prezime je bilo K'ung a ime Ch'iju. Rodio se 551. godine. pr. n. e. u državu Lu, južnom dijelu sadašnje provincije Shantung u istočnoj Kini. Njegovi preci pripadali su vojvodskoj kući koje je prethodila dinastiji Chu. Zbog političkih neprilika, porodica je, prije rođenja Konfucija, izgubila svoj visoli položaj i preslila se u Lu.

Najpodrobniji opis Konfucijevog života jeste biografija, sačinjava četrdesets sedmo poglavlje Histotijskih zapisa (Shih Chi) (prve kineske dinastičke historije, završene oko 86. godine pr. n. e.). Iz nje saznajemo da je Konfucije u mladosti bio siromašan, ali je ušao u državnu službu Lua i do pedesete godine postigao visok zvaničan položaj. Međuti, uslijed političke spletke, uskoro je bio prisiljen da podnese ostavku i ode u izgnanstvo. Narednih trinaest godina putovao je iz države u državu, stalno se nadajući da će naći priliku da ostvari svoj ideal političke i društvene reforme. Ali nigdje nije uspio i konačno se kao starac vratio u Lu, gdje je, tri godine kasnije, umro 479. godine pr. n. e.



U pogledu vrlina pojedinca, Konfucije je naglašavao čovjekoljublje i ispravnost, a naročito prvo. Ispravnost (yi) znači ono što u izvjesnoj situaciji treba učiniti. To je kategorički imperativ. Svaki pojedinac u društvu mora činiti izvjesne stvari koje treba činiti pored samih stvari, jer su to stvari koje je moralno ispravno činiti. Ako ih međutim, čini samo iz drugih ne – moralnih pobuda, tad, i ako čini ono što treba, njegov postupak više nije ispravan.

Da usporedimo jednu riječ koju su Konfucije i potonji konfucijanci često nipodaštavali, on tada tako postupa radi ćara. U konfucijanstvu su yi (ispravnost) i li (ćar) dijametralno suprotni pojmovi. Sam Konfucije veli: Viši čovjek shvata yi; sitan čovjek shvata li. U tome počiva ono što su potonji konfucijanci nazivali razlikom između yi i li, razlika koju su smatrali prevashodnom u moralnom poučavanju.

Pojam yi je prilično formalan, ali pojam jen (čovjekoljublje) mnogo je konkretniji. Formalna suština čovjekovih dužosti u društvu jeste njihova potrebnost, jer su sve te dužnosti ono što čovjek treba da čini. Ali materijalna suština tih dužnosti jeste ljubav prema drugima, tj. jen ili čovjekoljublje. Otac postupa u skladu s načinom na koji treba da postupa otac koji voli svoga sina; sin postupa u skladu s načinom na koji treba da postupa sin koji voli oca.

Konfucije kaže: Čovjekoljublje se sastoji u ljubavi prema drugima. Čovjek koji zaista voli druge je čovjek kadar da obavlja svoje dužnosti u društvu. Zato u Štivu vidimo da Konfucije ponekad upotrebljava riječ jen ne samo da označi neku posebnu vrstu vrline već da označi spoj svih vrlina, tako da izraz čovjek jen – a postaje sinonim u svakom pogledu vrlovitog čovjeka. U takvim kontekstima jen se može prevesti i razumijevati kao savršena vrlina.


Izvor:Fung Ju – Lan, Historija kineske filozofije.
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤