Između životinje i nadčovjeka

Friedrich Nietzsche (1844. – 1900.)
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Između životinje i nadčovjeka

Za Nietzschea je tema čovjeka bez sumnje jedna od središnjih, a njegove refleksije na tu temu – sadržane u svim njegovim važnim spisima, posebno u Tako je govorio Zaratustra, Ljudsko, odveć ljudsko, Genealogija morala i Volja za moć – predstavljaju svojevrsnu poantu zapadnog mišljenja o tome. Slično Pascalu, Nietzsche ne gleda čovjeka samo u onome što on jest, nego i obzirom na to što je bio, što nije, što može i što treba biti i što postaje. To dobro pokazuje G. Diem. Njegovo stajalište spram čovjeka ima čitav dijapazon osjećaja: gađenje, mržnja i prezir, Ijubav, briga i oduševljenje tu se isprepliću.

Za razliku od klasične, do samorazumljivosti dovedene predstave o čovjeku kao kruni stvaranja, Nietzsche upozorava na mijene koje u tom pogledu valja registrirati. Tako su Kopemikova i Darwinova učenja stavila čovjeka uz bok ostalim živim bićima. Štoviše, misli Nietzsche, iz sadašnjeg položaja čovjek srlja u ništavilo. Postao je od majmuna ali može to ponovo postati.


Budući je bog mrtav, čovjek postaje odgovoran za sebe. Nije ni dobar, ni loš, a mora napustiti i ideju o svojoj grešnosti, nije homo peccator. Duh je najnesavršeniji dio čovjeka, misli Nietzsche, jer je svijest zadnji i najkasniji stupanj razvoja organizma. Zato istina ne postoji, nego postoji tek stalno nastajanje i prolaženje, stalno prolazeća nepravost. Zato velikuvažnost ima tijelo, koje obuhvaća dušu, um i animalne funkcije. Čovjekov život jest u tijelu, on jest tijelo. Stvaralačko tijelo na stanoviti je način njegovo jezgro te ovladava i jastvom. Čovjek je sav u oprekama. Za razliku od životinja on je ovladao mnoštvom oprečnih nagona i poriva, impulsa i uz pomoć te sinteze gospodari zemljom.

Čovjek je nadalje, misli Nietzsche, mogućnost: postavljenje spram vremena i u svojim djelima živi za budućnost. Zato je bolesna, nesigurna i neustanovljena životinja više od bilo koje druge. Ta je teza postala opće mjesto u suvremenoj antropologiji, pa je ponavljaju i Scheler i Gehlen.

Kao takva neustanovljena životinja on je u stalnom razračunavanju sa svijetom, nestalan i neodrediv, stalno u mijeni. On jest u bivanju, njegova bit jest to da nema biti, da nije ustaljen, nego vazda i iznad svega u sebi i izvan sebe. Čovjek jest ono što nije, buduće biće, ali još nije iscrpljen za najviše mogućnosti. Otuda je i životinja koja može obećati. Budućnost je čovjekova mogućnost jer od njega zavisi; on jest biće budućnosti jer je gospodar svojih mogućnosti. Raspolaže sobom i zato je odgovoran za sebe. Takvo više oblikovanje čovjeka za Nietzschea je estetsko, a ne moralno. U tom oblikovanju može kao materijal poslužiti i sve zlo i strašno. Veličini pripada i strahota.

Ako se čovjek iz svoje ugroženosti hoće spasiti tako da svoju rizičnu slobodu poriče, a sebe i svoju budućnost prepušta slučajnosti događanja ili prividnoj nužnosti, onda postaje savršena životinja koja nema zahtjeva i nije u mogućnosti da bude nešto drugo. To je prava mogućnost čovjekova izopačenja.

Zato je važno ovo samooblikovanje čovjeka, koje proizlazi iz njegove slobode i moći nad sobom, kojom povezuje svoje suprotno usmjerene snage i moći. To je stega srca, stega strasti. Otuda je i životinja koja pati, jer to samooblikovanje ne protječe harmonično, nego se može provesti tek napredujućim samoranjavanjem i samorazaranjem. Taj prvi prodor snage i volje za samoodređenje je bolest koja može čovjeka razoriti, misli Nietzsche. Stvor u čovjeku mora od stvaraoca u njemu biti oblikovan, slomljen, iskovan, ispečen. Otuda je čovjek put i most; on nečemu vodi, s njime se nešto najavljuje što nije on sam. On nešto priprema, misli Nietzsche.

On je rast, a ne svrha; on je prijelaz i iskorak. I to k višem biću, nadčovjeku. Prema tome, čovjek je između životinje i nadčovjeka, a nadčovjek je onaj tko može izdržati vječno vraćanje istoga, zaključuje Nietzsche.


Izvor: Hotimir Burger, Filozofska antropologija.
Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤