Ljermontovljeva poema “Demon” i motiv palog anđela

Demon koji sjedi, Mikhail Vrubel

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Ljermontovljeva poema “Demon” i motiv palog anđela

Motiv demona u ruskoj književnosti postaje predmetom proučavanja i interesovanja ruskih romantičara 1830-ih godina. Radi se o preuzimanju simbola iz biblijskog teksta, ali i težnji za osuvremenjivanjem demona. Veliki uticaj na dalju obradu Demona kao motiva u književnosti u prelasku iz XVIII u XIX vijek, imao je Miltonov Izgubljeni raj. Na taj način Sotona biva transponiran u lik buntovnika, kojeg otpor prema autoritetu navodi na pobunu.

Miltonov ep Izgubljeni raj, Ljermontov je pročitao kao petnaestogodišnjak. Ljermontov postaje opsjednut temom Demona, i već 1829. godine piše poemu Moj Demon, u kojoj slavi veličanstvenu usamljenost demona. Taj veličanstveni usamljeni i pobunjeni duh, može se pronaći i u drugim Ljermontovljevim djelima, što govori o tome koliko je ovaj motiv okupirao pjesnikov um i maštu. U liku Arbenjina iz djela Maskarada, predstavljen je duh koji sumnja u sve i svakoga, koji je obavijen mrakom i tajanstvenošću. Pečorin, junak romana Junak našeg doba, također je usamljen, nezadovoljan i mračan duh, sklon pobuni i buntovništvu. Pisanje poeme Demon, Ljermontov je započeo 1829. godine, i radio je na njoj skoro deset godina.


Naporedo sa svim drugim svojim delima koja je počinjao i završavao, rađao se i oformljavao njegov Demon sa svakim novim delom obogaćen i dopunjavan od 1829. godine do poslednje godine njegova života. Zbog toga se, valjda, u ovom junaku sustiče sve njegovo poetsko iskustvo, kako ono vlastito, tako i ono primljeno, odobreno i usvojeno od drugih pesnika. Taj junak, svestan svih protivrečnosti života i sam je sa sobom sukobljen i protiv sebe pobunjen. On zna da u ovom svetu nema ni istinske sreće, ni dugovečne lepote, da je ovaj svet stecište zločina i kazni.

U ovome djelu, Ljermontov propituje čin pobune, ali i mnoga druga veoma važna pitanja vezana za karakteristične romantičarske teme: slobodu, usamljenost i ljubav. Već sam početak poeme uvodi čitatelja u demonov unutrašnji svijet, predstavljajući njegove emocije koje nisu strane nijednom čovjeku. Na taj način demon je već lišen svoje negativne aure i mistifikacije i postaje bliži čovjeku. Stanje u kojem je demon prikazan izaziva saosjećanje i identificiranje sa njim. Na sličan način Ljermontov započinje i lirsku pjesmu Jedro.

U poemi Demon i u lirskoj pjesmi Jedro, predstavljena je usamljenost jednog neshvaćenog romantičarskog duha. Veza između ova dva djela je itekako važna i zanimljiva. Komparirajući J edro i Demon, čitatelj može razmišljati o demonu kao o duhu, temperamentu i sili, ali, isto tako, i kao o neodvojivom dijelu jedne romantičarske prirode. Također, u oba djela Ljermontov uvodi slikovite opise prirode, što je jedna od veoma važnih karakteristika romantičarske poezije. Prirodno okruženje u datim primjerima kontrastira buntovnim i nemirnim silama, i dodatno ih naglašava. Čitatelj se može pronaći u ovim stihovima, prvenstveno zbog toga što je osećaj žala zbog gubitka donekle svakome poznat.

Junak Ljermontovljeve poeme često je razočaran i, poput mnogih romantičarskih junaka, protest izražava odlaskom iz svoje sredine. Naročito je zanimljivo postavljanje Demona u prirodni ambijent u momentu kada razmišlja o izgubljenom raju. Beskonačnost prirode i njena treperavost na neki način kontrastiraju nemoći i tužnom raspoloženju glavnih likova. Ljermontov na veoma slikovit način predstavlja ljepotu, snagu i beskonačnost prirode.

Gotovo svaki stih ove poeme je jedan aforizam; kao da je u njoj sakupljeno sve iskustvo i sve misli pesnikove. Poseban izraz našao je Ljermontov u ovoj poemi za prostor i vreme. Prostor je uvek beskrajan, a vidik čovekov u njemu ograničen, i u daljinu, i u visinu, i u dubinu. Kud god se baci pogled ispreči se ili hrid, ili planina, ili kakvo zdanje, ili se prosto nebo sa zemljom spoji da čoveku skrati i sakrije bes kraj prostranstva. Sam motiv, posebno zbog načina na koji je obrađen, čitatelja ne ostavlja ravnodušnim i nije čudo što je ovo djelo postalo inspiracija i skoro opsesija poznatog ruskog slikara, Mihaila Aleksandroviča Vrubelja.Vrubelj je uradio mnogo djela inspirisanih ovim motivom, i posmatrajući ih, može se primijetiti uticaj Ljermotovljevog djela ne samo po pitanju percipiranja motiva, već i njegovog predstavljanja.

Na ovaj način je Ljermontovljev Demon izražen pomoću likovnih elemenata. Obzirom na to da je vizualizacija veoma važna, recipijentu je pružena mogućnost da Demona doživi i pomoću čula vida. Ljermontov je pjesnički približio Demona čovjeku time što ga je humanizirao, ali ipak su sačuvane Demonove nebeske oznake kako bi zadržao svoju kolosalnost. Vrubelj je uspio predstaviti ovako zamišljen lik koristeći likovni jezik. Demon je tako na neki način lišen svog ustaljenog oreola, sada je približen čovjeku, postao je njegov neizostavni dio. I premda je predstavljen u svojoj tajanstvenoj zamračenosti, ipak je donekle shvatljiviji za prosječnog čovjeka.

Ljermontovljev Demon, u čitavoj svojoj usamljenosti, otuđenosti i nezadovoljstvu, ipak postaje predmet jednog drugačijeg i slobodnijeg promišljanja.


Autorica: Dženana Šaldić

Izvori:

Ljermontov Mihail Jurjevič: Demon.
Milton John: Izgubljeni raj i raj ponovo stečen.

Upute na tekst:

Chittchik, W.C.: Sufijski put ljubavi.
Hall J.: Rječnik tema i simbola u umjetnosti.
Le Goff Jacques: Srednovjekovna civilizacija Zapadne Evrope.
Stojnić Mila: Ruski pisci XIX i XX vijeka.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png

Bilješka o autorici:

Dženana Šaldić, rođena u Sarajevu, 05.08.1991. Završila Srednju školu primijenjenih umjetnosti-odsjek reklamna grafika. Diplomirala historiju umjetnosti i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bavim se pisanjem poezije, fotografijom, performansom, prevođenjem tekstova sa ruskog na bosansi jezik i obratno. Teme koje najvise volim istrazivati su feminizam (posebno u istocnjackim zemljama, feminizam i religija/tradicija), aktivizam u umjetnosti i odnos umjetnosti i istocnjackih filozofija.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је kjhkhkkhc48d.png
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤