Trodimenzionalnost svjetonazora
U ovom eseju riječ svjetonazor označava „doživljaj vanjskog svijeta ili njegovog dijela od strane pojedinca“ odnosno „doživljaj stvarnosti ili njenog dijela od strane pojedinca“. Svjetonazor je nešto što svi imamo, bez obzira da li se sami bavimo filozofijom ili ne, i tokom života ga razvijamo, podrazumijevajući da što više težimo istinitosti i objektivnosti. Često se dešava da se u komunikaciji (jedan pojedinac sa drugim pojedincem ili pojedinac sa samim sobom) ne pravi distinkcija između svjetonazora i stvarnosti (vanjskog svijeta) i tom jezičkom greškom pojedinac ne pravi razliku između stvarnosti i kako ju on sam percipira i doživljava, te time zatvara put učešća u stvarnosti. Ukoliko se takva greška ponavlja pri većoj količini ljudi, pjesnički rečeno: doziva se magla koja društvo ili dio njega vodi ka haosu. Ipak, svjetonazor je produkt subjekta (pojedinac svjetonazor formira i razvija tokom života koristeći različite psihološke procese da sebi približi i pojasni vanjski svijet), i kao takav ne može nikad u potpunosti biti objektivan (u ovom smislu istovjetan sa vanjskim svijetom kojeg između ostalog čine i pojedinci koji aktivno sudjeluju u stvarnosti). Može se težiti tome da svjetonazor se razvija u pravcu objektivnosti, čak se to i podrazumijeva kao obavezom zrelih ljudi, ali taj razvoj će uvijek svjetonazor približavati liniji objektivnosti bez da se ikad u potpunosti sa njom dodiruje.
Odmah vrijedi spomenuti da svjetonazor spada u domenu tumačenja, odnosno da nije mjerljiv po kriterijima tačnosti i netačnosti, što ne znači da informacije koje sačinjavaju svjetonazor ne mogu biti podložne određivanju njihove tačnosti. Većina problema u komunikaciji koje se razvijaju u sukobe nastaje kada se ne napravi razliku između toga šta je podložno kriterijumu tačnosti. Kako onda imati kriterije za ocjenjivanje svjetonazora, bio on sopstveni ili tuđi? U ovom eseju se predlažu tri kriterija, odnosno dimenzije u koje se svjetonazori mogu postavljati radi njihovog lakšeg shvatanja sa ciljem njihovog razvoja: dužina, širina i visina.
Prodaja knjiga, antikviteta, starina, slika, unikatne vintage odjeće
Dužina svjetonazora predstavlja opstojnog nekog svjetonazora u vremenu. Ovaj kriterij je najbliži kriteriju tačnosti jer u suštini dok ljudi teže ka istinitosti, njihovi svjetonazori se moraju približavati stvarnosti, tj. vanjskom svijetu. Time se prirodno gube netačne informacije koje čine određeni svjetonazor ili u slučajevima velikih naučnih otkrića (npr. nestanak geocentričnog shvatanja svemira za korist heliocentričnog) ili društvenih promjena (npr. Američka revolucija) ili razvoja tehnologije (danas zbog interneta pojedinac manje u obzir uzima geografsku udaljenost nego što bi ju uzimao u obzir čovjek prije 300 godina), svjetonazori pojedinaca, a i samim time društva kao skupa pojedinaca, prođu kroz veliku transformaciju. U toj opstojnosti, nije uvijek nužno, će opstajati oni svjetonazori koji se iskazuju kao tačnijim jer će oni najviše i služiti pojedincima u svakodnevnom životu. Naravno, ne mora biti riječ o svjetonazorima koji duže traju od života čovjeka. Neki dijelovi svjetonazora imaju mnogo kraći vijek, zavisno od pojedinca kao njegovog nosioca. Podrazumijeva se da svaki pojedinac ima sopstvene kriterije prioriteta u svojoj interakciji sa vanjskim svijetom.
Širina svjetonazora predstavlja količinu vanjskog svijeta poznatog pojedincu kao nosiocu svjetonazora. U ovom kriteriju se najviše može govoriti o tačnosti jer njega čine uglavnom informacije kojima pojedinac raspolaže u kreiranju, održavanju i razvijanju svog svjetonazora. U vremenima društvenih mreža i lažnih vijesti, potrebno je često imati na umu da li ovu dimenziju svjetonazora čine tačne i relevantne informacije jer se lako može kreirati lažna širina, pogotovo jer je virtuelni svijet jedan od slojeva stvarnosti, a ne njena autentična imitacija. Zavisno od društava do društava, pojedinaca do pojedinaca, grupa do grupa, virtuelni svijet može različitim stepenima biti prikaz stvarnosti ili njenog dijela što može pomoći u širenju svjetonazora, ali za to mora biti razvijena svijest o društvenim mrežama kao nečemu što amplificira već prisutne ljudske osobine.
Visina svjetonazora predstavlja uvažavanje slojeva stvarnosti. O slojevitoj stvarnosti se može zasebno diskutovati, pogotovo zbog toga što ideja slojeva stvarnosti nije toliko prisutna. U svrhu ovoga eseja će se samo pojasniti šta mogu biti slojevi stvarnosti, odnosno približiti ideja njihovog postojanja. Kada se govori o doživljaju stvarnosti, prvo se ti doživljaji mogu predstaviti pomoću pet čovjekovih čula: vid, sluh, miris, okus i dodir. Svako čulo služi za primanje određenog oblika informacija iz vanjskog svijeta. Gubitkom jednog čula ne gubimo potpuno dodir sa stvarnosti, ali nedostaje jedan njen dio, tj. sloj pomoću kojeg bismo imali cjelovitije učešće u vanjskom svijetu, te pomoću kojeg bi razvijali svoj svjetonazor. Ovo ne znači da ljudi koji imaju razvijenija čula imaju pristup većoj količini slojeva stvarnosti; to bi se odnosilo na širinu svjetonazora jer bi sa razvijenim čulima mogli prikupiti više informacija o vanjskom svijetu, tj. veću količinu vanjskog svijeta bi učinili poznatim svijetom. Mogu postojati i slojevi stvarnosti koje ne možemo našim čulima uvažiti, i to bi određivalo granicu visine našega svjetonazora. Naravno, čula nisu jedina kojima bi se određivali slojevi, ona su u svrhu ovog eseja iskorištena kao najlakši način da čitaoca navede na promišljanje šta može predstavljati sintagma „sloj stvarnosti“. Veoma bitan učesnik u određivanju slojeva stvarnosti je um.
Autor: Luka Bošković
Luka Bošković je rođen 1997. godine u Sarajevu gdje je završio Treću gimnaziju. Studira dvopredmetno komparativnu književnost i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je i predsjednik Studentske asocijacije Filozofskog fakulteta od 2019. godine. Njegove pjesme su izašle u međunarodnoj zbirci mladih autora Perom ispisujem dušu 3 u izdanju Kulture Snova, Zagreb i u almanahu Planeta poezije, Sarajevo. Dopisnik je web magazina Dunjalučara gdje povremeno objavljuje poglavlja romana Tanat, eseje i priče, kao i dopisnik online magazina Fenomenalno gdje objavljuje kratke tekstove o dijelovima i ljudima iz prošlosti . Objavljuje poeziju na svojoj FB stranici Lux Nocis-poezija i do sada ima napisanih i na FB stranici objavljenih preko 200 pjesama. Član je Mense BiH.
Dunjalučar 