Rimske starine iz Čapljine na Neretvi u Hercegovini

Rimska villa rustica u Mogorjelu, Čapljina.

Rimske starine iz Čapljine na Neretvi u Hercegovini

Našem uredniku stiže nedavno ovo pismo:

Čapljina, 24. februara 1896.

Radujem se, što se mogu odazvati Vašem za me časnom pozivu. Današnjim željezničkim vozom šaljem u ovečem sandučiću rimske starine, koje sam našao u okolici Čapljine, i to:

  1. Šest komada rimskog srebrenog novca (quinara): Antonia, Claudia, Augustus.
  2. oveću množinu fragmenata od rimskih amfora. U toj skupini nalaze pо dva komada s natpisom:

a) Okrugli poklopac, premjer 0093, debljina 0-018, na gornjoj strani ispupčan; oko pupka je u okrugu na odskok grugjeni nutpis; dr. Patsch čita taj natpis “Rufio” te ga prispodablja sa “in collo amphorae”.

b) Drugi poklopac istog oblika i slično izdjelan, ali veoma istrošen i odlomjen. Tragovi slova pokazuju da je na ovom poklopcu bio isti biljeg kao na onom pod a: Ru(f)i(o)

Prodaja knjiga, antikviteta, starina, slika, unikatne vintage odjeće

Prostor, gdje su nagjeni rečeni novci i rbine ne pokazuje nikakove osobitosti. Nalazište leži u brdu iznad čapljinskih kuća. Onuda je zemlja prilično isprana od kiše, a dijelom je izrovana od krmadi. Sudeći po fragmentima od žara i cigle, koji se ovuda na prilično velikoj površini nalaze na velikoj množini može se uzeti, da je ovdje bilo rimskih zgrada i grobova. Na vrhu brijega vidi se na sjevernoj strani dosta dobro sučuvani zid koji teče pravcem od zapada na istok. Ostali zidovi zgrade, koja je tu stojala, sasvijem su porušeni i poravljeni s zemljištem. Kad bi se ovuda kopalo, našli bi se -kako mislim- temelji sviju zidova te zgrade, pa bi se tako moglo ustanoviti, kako je bila osnovana i na što je upravo služila. Održani zid dugačak je 34 m, uzdiže se mjestimice do 3 m iznad površine tla, a debeo je 15 m.

Seljaci pripovijedaju, da se svagdje u Čapljini kod kopanja temelja za nove kuće nalaze grobovi sa judskim kostima i urne, no na žalost svaku posudu običaju seljaci u svom neznanju razbijati. Gospodin načelnik čapljinski kazivao mi je ovo: Nedavno, kad je u Dretelju blizu svoje kuće čistio nekakovu gromilu kamenja, našao je u sredini ogromnu ploču, kojom je bila pokrivena velika jama. Tu jamu zatrpaše radnici s onim kamenjem iz gromile. Dva radnika nagješe ovom prigodom nekakovu žaru, u kojoj je možda bilo novaca, jer je začudno, što se ta dva radnika drugi dan više nijesu prikazali na radnju, i ako se pogodiše, da će raditi sve dok posao bude svršen.

Ja i moj drug, učitelj Slišković mislimo malo po malo pretražiti svu okolicu oko Čapljine i raspitati se u narodu oko starina. Što saznademo ili sami opazimo, javićemo Vam potanko.

Šaljem ovom prigodom još tri quinara, koje je moj prijatelj Slišković nabavio za naš muzej od jednog radnika iz Metkovića: Cloulia, Egnatuleia, Porcia.

Primite i t. d.

P. Šarjanović, učitelj


Izvor: Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1896.

Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤