Uloga rimskih vila u razvoju zanatstva na prostoru  Bosne i Hercegovine

Mogorjelo, villa rustica


Uloga rimskih vila u razvoju zanatstva na prostoru  Bosne i Hercegovine

Treća karika, pored stočarstva i poljoprivrede, koja je zatvarala privredni krug rimskog društva, čiji je jedan od glavnih nosilaca bila rimska vila, je zanatstvo. Zanatska proizvodnja na tlu Bosne i Hercegovine bila je razvijena već u prethistorijsko doba. U pojedinim krajevima, kao što je Glasinac u istočnoj Bosni, konstatirano je postojanje drvodjelaca, lončara, kovača, modelatora, ljevača bronze i cizelatora. Zanatstvo je ipak bilo sekundarnog karaktera, kada je riječ o vilama iz Bosne i Hercegovine. Ono se, prvenstveno, ticalo podmirenja vlastitih potreba za određenom vrstom robe. U prvom redu to su bili keramički, opekarski i predmeti od metala. Ovakav vid zanatstva rezultirao je proizvodnjom građevinskih materijala, opeke, crijepa, alata, oruđa, kosa, srpova, lemeša, plugova, građevinskog alata i slično, u svrhu nesmetanog funkcioniranja vlastitog gospodarstva. Kao rezultat proizvodnih viškova, dio ovih artikala našao bi se sigurno i na lokalnom tržištu.

Prodaja knjiga, antikviteta, starina, slika, unikatne vintage odjeće

Odlaskom na tržište one robe koja je proizvođena na gospodarstvima, rimske vile dobijaju u izvjesnom smislu i funkciju zanatskih i trgovinskih centara.Ovaj vid zanatskih aktivnosti na prostorima današnje Bosne i Hercegovine zabilježen je kod vila koje su istraživane na Stupu, Višićima, Mogorjelu, Ljusini, Dračevoj Strani i Paniku. Od navedenih, svakako se ističe vila na Stupu kod Sarajeva. Na spomenutom lokalitetu pronađena je čitava ostava bakrenog i željeznog posuđa i veriga za posuđe, sadžaka, kosa, srpova, dlijeta, sjekira, svrdlova za drvo, kosa, strugača, pila, okova, kuka, klinaca, karika, grivni, crtala, lemeša, plugova, škara te mač.

Ovako impresivan broj raznovrsnih predmeta, često i po više primjeraka jedne vrste, dokaz je proizvodnje predmeta od metala za distribuciju na lokalno tržište. Dokaz navedenoj tvrdnji predstavlja i nalaz kovačkih kliješta u vili na Stupu. Osim vile na Stupu, kovački zanat je potvrđen na lo- kalitetima vila u Višićima, Dračevoj Strani i Paniku. Interesantan je nakovanj, pronađen na lokalitetu Mogorjela koji može ukazivati na postojanje limarskog ili cipelarskog zanata.

Pored vile na Stupu, kod izvjesnog broja vila je zabilježena opekarska i keramičarska djelatnost. Takav vid proizvodnje potvrđen je u vilama u Ljusini, Višićima i Mogorjelu. U navedenim vilama proizvodile su se opeke, crijep, a nije isključena ni mogućnost proizvodnje keramičkih proizvoda. Ovakav vid proizvodnje, uz pojavu poljoprivrednih i stočarskih tržišnih viškova, uzrokovali su, između ostalog, i razvoj trgovine. Potreba za prodajom tržišnih viškova pogodovala je razvoju komunikacija. U tom kontekstu, kad su se privredne aktivnosti, zanatstvo i poljoprivreda izdigli iznad preživljavanja i usko ograničenog tržišta, može se govoriti o gospodarstvu čiji je nositelj bila rustična vila. Ovakva vila postaje način življenja, uzrok i posljedica složenog procesa romaniziranja. Slični pogoni za izradu opekarskih i keramičarskih radionica u vili ili njenoj neposrednoj blizini konstatirani su i u drugim područjima. Komercijalna proizvodnja maslinovog ulja, vina, soli, vune, opeke, keramike i građevinskog kamena na lokalitetu vile u Verigama na Brijunima i u Červar Portu kod Poreča ilustrativan su dokaz kako vila postaje trgovački i zanatsko-proizvodni centar. Slična situacija zabilježena je i na prostoru srednje Dalmacije.Objekat koji je u prvobitnoj namjeni bio vila na lokalitetu Putovići također je posjedovao peć za pečenje keramike. S obzirom da je u drugoj građevinskoj fazi vila pretvorena u kupatilo i ova peć se može staviti u kontekst djelovanja ranijeg vlasnika vile.


Izvor: Busuladžić Adnan, Rimske vile u Bosni i Hercegovini.
Podržite naš rad čitanjem i dijeljenjem naših tekstova sa vašim prijateljima.
Hvala! ❤