Životarenje između sergije i snatrenja o milionu
Bosanskohercegovački pisac Samedin Kadiću u svome novom romanu Radio Piton, kritički propituje surovu realnost bosanskohercegovačkih postranzicijskih političkih i ekonomskih prilika. Glavni junak njegova romana Emir Žara, unatoč završenom fakultetu ne uspijeva pobjeći od svog kulturnog backgrounda. Emir Žara kao i sijaset druge djece sa sela i manjih gradova upisuje medresu – vodeći se mišlju i nadom da se tu ne može biti gladno, računajući na raskoš i prilike koje sa sobom donosi život u većem gradu (Sarajevu). Nakon što svoje školovanje uspješno privede kraju, Emir Žara se suočava sa pitanjima o kojima nikada nije razmišljao – šta dalje?, kako živjeti? i ključno pitanje od čega živjeti? On je slijepo vjerovao ubjeđenjima svog kulturološkog backgrounda da je njegovo da uči i završi, ostalo će doći.
Emir Žara se vodio mišlju da će mu se sudbina nakon svih nedaća koje su ga snašle u životu naklonuti i kao pravi vjernik smireno se pouzdao u svoju nafaku. U međuvremenu je snatrio o milionu – milionu koji bi riješio sve njegove egzistencijalne brige, zbrinuti porodicu – užu i širu, ponešto podijeliti, uživati u vlastitom dobročinstvu prema drugima. Svu bijedu Žarinih snova o milionu Kadić ingeniozno ismijava, naime, Žara nekada sanja milion maraka, a nekada milion eura, ovisno o vlastitim potrebama i ambicijama. Kao dijete šehida – junaka koji je dao svoj život za odbranu svoje porodice, kuće, grada i države – smatrao je kao i njegova majka da mu država nešto duguje. I duguje, ali je država uvijek Žari i njemu sličnim odgovarala: Vidjet ćemo šta možemo uraditi, javit ćemo ti.
Zaposlivši se na lokalnom radiju – Radio Zambak – preko svojih prijatelja iz medrese, Žara se nadao rješenju svojih muka. Međutim, radio Zambak nije nastao iz stvarne potrebe za lokalnim medijem sa duhovnim sadržajem, već iz sile prilika, prethodila mu je takoreći, gogoljevska – groteskna situacija. Naime, ideju o pokretanju radija kojeg bi finansirala opština, iznio je sam načelnik, da bi izbjegao druženje sa svojom majkom – koju je čaršija prozvala Piton. Načelnikovu majka, razočaranu što se gasi privatni lokalni radio sa duhovnim sadržajem, sigurno će ova vijest odobrovoljiti, a načelnika riješiti slušanja pridika i neugodnih razgovora sa svojom majkom.
Tako je Radio Zambak u čaršiji prozvan Radio Piton, što u kontekstu romana i Bosne i njene čaršije itekako ima svoje dublje značenje. Naime, nazvavši ga Radio Piton, sarajevska (bosanska) čaršija potvrđuje svoj smisao i svoju bit, da stvari tumači na sebi svojstven način; svodeći sve – kako to Karahasan kaže opisujući bit sarajevske (ali i svake bosanske čaršije) – na ljudsku mjeru – koja je istovremeno i zločasta i dobra – nazvavši radio po nadimku načelnikove majke – hadži Memnune hanume, čaršija podsjeća da nije gluha na načelnikovu „malu“ prevaru, ali istovremeno je i dovoljno tolerantna da ne zahtijeva gašenje radija. Ćeif hadži Memnuna hanume – slušanje ilahija, dersova i učenja Kur'ana ispostavit će se skupim, a situacija na radiju po Emira Žaru postaje sve lošija. Plate kasne, životne obaveze ga pristišću, a najveće poniženje će doživjeti kada platu za svoj posao krene primati od sergije (dobrovoljni prilozi u džamijama).
Kako i sam autor kaže, Emir Žara kao književni lik nije nimalo mudar, lukav i vješt – reprezent je jednog društvenog sloja sa periferije sa sličnim životnim problemima, iz siromašnih porodica, koje su roditelji slali u medresu, jer je tamo siguran hljeb. Na taj način lik Emira Žare lako možemo povezati sa likom Ahmeda Nurudina, glavnim likom Selimovićevog Derviša i smrti. Oba lika nam se daju kao izrazito obrazovana i elokventna, sa sličnim kulturološkim backgroundom, no međutim Emir Žara je bačen u svijet, stjeran u sarajevsku kotlinu, da u gužvi tramvaja, holovima fakulteta i opštine, birokratskom besmislu, i svojoj bijedi traži duhovni mir.
Mogli bismo reći da je književni pandan Emiru Žari i lik Alije Lepira, obojica su osuđeni na društvenu izolovanost i neprihvatanje. S tom razlikom da je Alija Lepir junak najčudesnijeg bosanskohercegovačkog romana, gdje biva mogućim da Alija hamal postane Ali – paša. Emiru Žari preostaje životarenje, rastrzanost između snova o milionu, i zveketa novčića ubačenih u kutiju za sergiju poslije džuma – namaza.
Autor: Senad Arnaut
Upute na tekst:
Samedin Kadić: Radio Piton.
Knjigu možete kupiti u Buybook Shopu.
Dunjalučar 