Marija od Bosne – sestra ili kći bana Stjepana II Kotromanića?
Ulrich X od Helfensteina iz njemačke pokrajine Švapske je bio zet srednjovjekovne bosanske države. Naime, Marija Kotromanić je ličnost koja vodi porijeklo iz srednjovjekovne Bosne no bila je veći predmet istraživanja za njemačku historiografiju. U biti to nije ništa novo, u tom segmentu je dijelila sudbinu sa mnogim ženama bosanskog plemstva koje su se udale u daleke zemlje.
U takvoj situaciji, one su često ostajale bez nekog bližeg kontakta sa domovinom. Samim time, rijetko se i sama historiografija bavila njima zbog malog broja izvora o tim ženama. Otežavajuća činjenica je ta da taj mali broj izvora jako često znati proturječen, to se upravo desilo i kod Marije Kotromanić. O njenom porijeklu, ne da se razilaze historičari, nego i sami izvori. Glavno pitanje koje se javlja, kada je riječ o Mariji jeste: da li je Marija bila sestra slavnog bana Stjepana I Kotromanića ili je pak bila njegova unuka?
Uzimajući prvu opciju u obzir, ona sa sobom donosi mnogo konfuznih zaključaka. Ako se pretpostavi da je bila najmlađe dijete bana Stjepana I, onda bi to značilo da se udala za njemačkog grofa negdje sa četrdeset godina a da je umrla čak u devedesetim godinama svog života. To i ne zvuči nerealno, međutim kada se uzme u obzir da je Marija sa Ulrichom X imala šest sinova i tri kćeri, značilo bi da je ona devetero djece rodila najranije do pedesete godine. Takva tvrdnja se može slobodno odbaciti jer seže u domen nemogućeg. To također potvrđuje činjenica da je Ulrich teško mogao imati više od trideset godina kada se vjenčao Marijom.
Međutim, jasno je zašto postoji i mišljenje da je ova teorija prihvatljiva. Ako se činjenice postave na način gledanja da je Marija kćerka bana Stjepana I, žena sa velikim mirazom – sve su to razlozi zbog kojih bi Ulrich mogao pristati na vjenčanje sa starijom ženom. Pored toga, neki smatraju da se Ulrich trebao ovim brakom riješiti velikih dugova. No, niti jedna od ovih konstrukcija nije ispravna. Naime, Ulrich u jednoj obavijesti govoreći o mirazu koji je dobio navodi “moja mlada žena” – što suzbija teorije da je tu bila riječ o starijoj ženi. Pored toga, još manje izgledna je teorija da je Marija bila kćerka Stjepanovog drugog brata Ninoslava. Neki odbacuju porijeklo Marije te smatraju da ona nije bila Kotromanić, no izvori Mariju dovode u usku vezu sa bosanskom vladarskom lozom.
Čak i sam iznos miraza koji je Marija donijela svom mužu je jedan od potencijalnih dokaza da je ona bila kćerka iz vladarske loze. Ovdje se potrebno sjetiti bana Stjepana II i procvata bosanske države kako u političkom tako i u ekonomskom smislu. Bitno je spomenuti da se naglašenost Bosne prema prostoru Istočno-centralne Evrope baš u period snažne vladavine bana Stjepana II. Ako se uzme u obzir činjenica da je Marija bila kćerka bana Stjepana II, onda bi to značilo da je u trenutku smrti imala negdje između pedeset pet i sedamdeset godina – što je dosta prihvatljivije.
Kada se sve sumira, zaista je dosta prihvatljivija činjenica da je Marija Kotromanić bila kći ban Stjepana II, a ne njegovog oca bana Stjepana I – kakvo je mišljenje bilo zastupljenije u historiografiji. Samim time može se reći da je vjerovatno bila unuka bana Stjepana I, a kći bana Stjepana II. Maria von Bosnien – kako se potpisivala, je nakon smrti muža Ulricha 1372. godine bila vodeća figura grofovije – dok tu ulogu nisu preuzeli njeni sinovi. Iza sebe je ostavila mnogobrojne donacije crkvenim ustanovama – čemu svjedoče njemački arhivski izvori. Iza sebe je ostavila, kako je već prethodno spomenuto, devetero djece. Umrla je 1403. godine.U današnjoj Njemačkoj grad Geislingen krasi ulica Marije od Bosne. Pored toga u njenu čast se održava mjuzikl pod nazivom “Marija od Bosne – vjenčanje i jedan smrtni slučaj”. Na taj način ovaj grad čuva Mariju od Bosne, više od šesto godina od zaborava.
Autorica: Lamija Keso
Upute na tekst: Nedim Rabić: Maria…von Bosnien: bosanska vojvotkinja – njemačka grofica, Zbornik radova žene u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo, 2015.
Bilješka o autorici:
Lamija Keso, rođena 2001. godine u Bugojnu, odrasla je u susjednom Gornjem Vakufu Uskoplju gdje je završila osnovno i srednje školovanje. Kroz tinejdžerske godine je pronašla svoju ljubav u knjigama, historiji, fotografisanju. Svoju prvu samostalnu fotografsku izložbu je imala 2019. godine. Pored toga od tada se bavila aktivizmom i društveno korisnim radom – ka čemu nastoji sve do dan danas. Zanimljivo je pomenuti i njenu ljubav prema muzici koja je krenula od ranih godina kada je počela svirati klavir. Nakon završene gimnazije, preselila se u Sarajevo. Trenutno studira na Filozofskom fakultetu, Odsjek za historiju – prvi ciklus. Zasigurno ju je tu dovelo veliko interesovanje prije svega prema srednjovjekovnoj Bosni i srednjem vijeku, pa nakon toga antici i drugim historijskim periodima i procesima.
Dunjalučar 