Ognjene noći
Najteže noći su joj bile one kada bi njena najmlađa sestra zaspala na njenom krevetu. Miješajući dvije nijanse pudera u namjeri da dobije što istančaniju boju, u ogledalu bi malena stopala njezine sestre ličila kao bodeži koji prodiru u njenu kožu. Pokušavajući da zadrži suze, u sebi je govorila da je sve što radi vrijedno bezbrižnog sna tog djeteta.
Za nju su ipak njene dvije mlađe sestre bile jedina konstanta koja je držala živom. Jedini svijet koji je poznavala mimo onog kojeg je odabrala. Onaj svijet koji je odabrala je bio svijet odricanja, svijet lošeg parfema i čipke, svijet boli i lažnog mamljenja. Navlačeći crne štrample primjetila je na stolu račune od prošlog mjeseca. Laknula joj je misao da je kiriju već platila. Ove večeri bi mogla i dio tih računa otplatiti, ipak je išla u hotel u kojem ju je očekivao direktor jednog novinarskog portala.
Bila je s njim i prije, nije bio posebno zahtijevan, jedina čudna stvar s njim je bila je ta da je nosio laptop sa sobom. Pričinjavalo mu je zadovoljstvo da je gleda polugolu, dok bi pisao nešto na laptopu, a kada bi zastao s pisanjem govorio bi joj da zauzme drugu pozu. Kao da je riječima crtao više verzija njenog porteta. To bi trajalo nekih pola sata, a sam posao, ne duže od 10 minuta. Nikada joj nije govorio o tome šta je pisao, mada joj nije bilo ni važno sve dok je plaćao tako izdašno.
Dio novca je odvajala u kasu koju je napravila sestra koja je uskoro trebala krenuti u treći razred osnovne škole. Treba kupiti sve: nove knjige, odjeću, ranac i ukrase za sveske. Maštala je o tome da taj novac nije zarađen pijanim usnama policajaca i konduktera, pulsirajućim rukama građevinskih radnika i opasačem bolesnih utvara. No, sve ostalo što je pokušala da radi jednostavno nije bilo dovoljno da se sastavi kraj sa krajem. Kuda da ide s ta dva anđela kako ih je zvala, ta dva anđela koja su je voljela poput majke čije lice nikada nisu upamtili, zar bi ih neko volio kao ona? Zar bi neko dopustio da ih viđa žena koja nosi ožiljke na tijelu od ugašenih cigareta. Trpila je tu bol i uvrede, pljuvanje i ulogu životinje od koje se zahtijevalo da izgleda zadovoljno i zahvalno u kavezu od požude.
To nije bila njena požuda, to je bila požuda muškaraca od kojih bi poneki i zaplakali nakon gužvanja postelje. Najčešće oni koji su varali. Licemjerno tješući se u otkrovljenju da više nikada neće sebi dopustiti slabost da se vucaraju u jeftinim motelima sa jeftinom kurvom. Njoj su te suze bile smiješne kao što je djeci u cirkusu smiješna pojava nespretnog klauna. I ona je imala svoju predstavu, svoj čin i ulogu koju mora da odigra, kad kad zadovoljavajući više gledatelja. Bilo je i muškaraca koji su voljeli da pričaju. Uglavnom o sebi. Nisu to bile egoistične pojave, već prosto nisu odavno imali nekog tako nebitnog, a tako intimnog kome mogu povjeriti svoje ideje i misli, pa čak i usmene nacrte za magistarski rad.
Ponekad bi se kući znala vratiti modra, klecajućim i pozmrzlim udovima jedva smogavši snage da otključa vrata stana. Tih noći bi posljednjim naporom ranije ustajala i pravila doručak da njeno natečeno lice ne vide njena dva anđela. Onda bi većinu dana provela u krevetu pravdajući se djevojčicama da je još jedna od nezgoda u firmi. Miješajući iskusno dvije nijanse pudera u ogledalu se nazirala posljednja crta njene odveć izgubljene mladosti. U njenom pogledu stotine lica i smjelih, grubih i stidljivih dodira. I dalje je bila lijepa i dalje je koračala svijetom kojeg nije odabrala, on je odabrao nju. Prodavši sebe samu za ideal čednosti i sreće njena dva anđela.
Autor: Dželil Bandić
Bilješka o autoru:
Dželil Bandić, rođen u Sarajevu 1997 godine. Živi u Pazariću gdje je završio osnovnu školu. Na Ilidži je završio IV Gimnaziju. Trenutno je student treće godine komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Piše književne osvrte, pjesme, priče, eseje, te planira započeti pisanje romana koji nosi naslov Kralj Jerusalema. Posebno se bavi istraživanjem književne kritike s akcentom na Jugoslavensku kritiku početkom 20. Stoljeća. Predsjednik je općinske komisije za vjerska pitanja i društvene djelatnosti.
Dunjalučar 