Helena Bosanska „baštinica“ bosanske krune?
Helena se kao „baštinica“ bosanske krune javlja u češkoj historiografiji kao treća supruga vojvode Premka Opavskog (1366.-1433.). Na osnovu testamenta njenog supruga, gdje ona nosi tu titulu, došlo je do povezivanja Helene sa bosanskim kraljevima. U javni diskurs je dovedena teza da je ona bila nezakonita kćerka kralja Tvrtka I Kotromanića. No da bi se odgovorilo na pitanje da li je ona to uopće bila, potrebno je vidjeti šta je poznato o Heleni.
Helena se u izvorima prvi put spominje 23. mart 1423 godine, već tada kao supruga vojvode. Sljedeći put se tek spominje u spornom testamentu svog supruga. Testament koji je sastavio sam vojvoda spominje Helenu kao „dedičku bosansku“, što bi u prijevodu značilo „bosanska baštinica“, odnosno „nasljednica“. Ovaj dokument predstavlja prvi i jedini podatak koji upućuje na njeno porijeklo. Kako je došlo do mišljenja da je Helena bila kći kralja Tvrtka I?
Naime, češki heraldičar Chocholaty je iznio pretpostavku da je ona bila kćerka jednog od bosanskih kraljeva, pa čak spominje i Tvrtka I. Historiografija je nastavila pratiti to mišljenje te je došlo do stava da je Helena uz svog brata Tvrtka II. 1408. godine odvedena na ugarski dvor u Budimu, te da ju je tu ugarski kralj Sigizmund udao za češkog plemića. Kralj Sigizmund je imao više neuspjelih pokušaja da obezbijedi uticaj u Bosanskom Kraljevstvo, samim time i ovaj bi se mogao uzeti na taj način. Pored toga smatra se da je ona dobila ime po svojoj baki, Jeleni.
No u samoj konačnici, Helena može a i ne mora biti kćerka jednog od bosanskih kraljeva. Ne može se znati zašto bi ona nosila nadimak „baštinice“ jer prema principu nasljeđivanja unutar porodice Kotromanića, ne može se uopće govoriti o njenom pravu za krunu. Samim time može se smatrati da je taj nadimak ustvari samo služio da poveća ugled u društvu, kako njoj tako i njenom mužu. U udaljenoj zemlji, gdje je ona stanovala, taj nadimak je mogao predstavljati samo ukras pokraj imena.
Kada se otvori pitanje ko je bio njen otac, to je zaista teško odrediti na osnovu malog broja izvora koji je dostupan, no ako bi se prihvatila činjenica da je ona bila kćerka bosanskog kralja. Onda se ta veza treba tražiti na osnovu dvije činjenice koje su o njoj poznate, a to su: da se već u 1423. godini javila kao udata žena i da je okvirno umrla nešto prije marta 1435. godine. Takve informacije sužavaju broj kraljeva koji bi mogli biti njeni očevi na trojicu. To su u biti kralj Tvrtko I Kotromanić koji je umro 1391. godine, kralj Dabiša koji je umro 1395.godine, te kralj Stjepan Ostoja koji je umro 1418.godine. Najveća vjerovatnoća, prema svemu pomenutom, jeste da je kralj Stjepan Ostoja bio njen otac. Međutim to pitanje i dalje ostaje otvoreno.
Autorica: Lamija Keso
Upute na tekst::
Emir O. Filipović: Kćerka i unuk bosanskog vladara? Prilog prosopografiji i heraldici Kotromanića, Zbornik radova: žene u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo, 2015.
Bilješka o autorici:
Lamija Keso, rođena 2001. godine u Bugojnu, odrasla je u susjednom Gornjem Vakufu Uskoplju gdje je završila osnovno i srednje školovanje. Kroz tinejdžerske godine je pronašla svoju ljubav u knjigama, historiji, fotografisanju. Svoju prvu samostalnu fotografsku izložbu je imala 2019. godine. Pored toga od tada se bavila aktivizmom i društveno korisnim radom – ka čemu nastoji sve do dan danas. Zanimljivo je pomenuti i njenu ljubav prema muzici koja je krenula od ranih godina kada je počela svirati klavir. Nakon završene gimnazije, preselila se u Sarajevo. Trenutno studira na Filozofskom fakultetu, Odsjek za historiju – prvi ciklus. Zasigurno ju je tu dovelo veliko interesovanje prije svega prema srednjovjekovnoj Bosni i srednjem vijeku, pa nakon toga antici i drugim historijskim periodima i procesima.
Dunjalučar 