Macbeth – Jo Nesbo
Shakespearovu tragediju Macbeth obilježava niz krvoprolića, izdaja i crne slutnje. Međutim, ono po čemu je atmosfera uklete “Škotske drame”posebna jeste ilustracija stanja paranoje, naizmjeničnog osjećanja straha, neizvjesnosti i neizbježnosti. Upravo je tu atmosferu raspadanja, ludila i smrti, norveški pisac Jo Nesbo prenio iz žanra tragedije u savremenu kriminalistički/triler roman.
Njegov Macbeth je policajac, bivši ovisnik, uspješan i poštovan čovjek koji, na prvi pogled, izgleda kao da drži sve konce u rukama. Međutim, roman otkriva čovjeka koji je fragmentiran, izmučen, kojeg muči paranoja, halucinacije i opsesije. Shakespearov Macbeth ima samo jedan cilj koji je po prirodi politički, biti apsolutni vladar, pri čemu ne mari za sredstva kojima se koristi da bi toga došao. Sa druge strane, Macbeth Joa Nesboa govori o znatno manjem, ali podjednako intirgantnom svijetu korumpiranog policijskog odjela u gradu u kojem vlada sve osim pravde i poštenja.
Zbog specifičnog stila, Nesboovi romani su često opisani kao “skandinavski noire”, što se može reći i za “Macbetha”, iako je radnja smještena u Škotsku. Grad u kojem se radnja odvija zove se Kapitol, zgrade su oronule, crne ili sive, kiša pada skoro pa neprestano, industrija koja je nekada pokretala grad sada je uništena, sve je zahrđalo i uronjeno u korupciju. Policija se bori sa grupom dilera bajkera koji predstavljaju oličenje zla, pri čemu je glavni bajker odgovoran za proizvodnju droge za kojom ludi cijeli grad.
Početak romana podsjeća na rad kamere bez reza i montaže, posmatramo i pratimo jednu kap kiše koja ne uspijeva saprati silnu prljavštinu, ali je dovoljno bistra da nam pokaže kuda trebamo ići, gdje se odvija radnja: “Providna kap kiše posivjela je provlačeći se kroz čađ i otrove koji su pokrivali grad poput nepomičnog poklopca, iako su se proteklih godina fabrike, jedna po jedna, zatvarale; tako nezaposlenici više nisu imali novca da lože peći: iako je puhao ćudljiv ali silovit vjetar i neprekidno padala kiša za koju su pojedini tvrdili da je nije bilo do prije četvrt vijeka kada se posljednji svjetski rat okončao bacanjam dviju atomskih bombi”.
Već je od prvih rečenica romana jasno da je to distopijska slika svijeta bazirana isključivo na odnosu poštenja i korupcije, dobra i zla. Na početku romana upoznajemo narednika Duncana koji želi uništiti bajkersku bandu, istrijebiti proizvodnju narkotika, a na čelo jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala želi postaviti specijalnog policajca Macbetha. Za čitanje ovog romana posebno je značajno i zanimljivo prepoznati različite načine na koje je pisac prilagodio Shakespearovu dramu savremenom kriminalističkom žanru, tu je Macbethova misteriozna supruga Lady koja ga nagovara da ubije Duncana, što je naravno aluzija na čuvenu Lady Macbeth, tu je i Hekata, kao i Duff (McDuff) koji poznaje Macbetha od djetinjstva, poznaje njegovu prošlost, pa je zbog toga nezadovoljan sa odlukom da on bude unaprijeđen, itd.
Upravo nas zbog izmjena koje je pisac morao napraviti da bi radnja romana odgovarala periodu kasnog XX stoljeća, Nesboov Macbeth koji je odrastao kao siroče, kasnije i ovisnik, tjera da postavljamo pitanja: Zbog čega je Macethova sudbina krvava? Od kada sa sobom nosi ideju krvoprolića? Kao i u drami, nakon krvoprolića, slijedi postepeno propadanje u ludilo, Macbethu se priviđa Duncan, Lady također halucinira, što ih čini paranoidnim, sumnjičavim, onemogućava im funkcionisanje u društvu, i pretvara im život u potpuni haos.
Autorica: Zerina Kulović
Uptue na tekst:
Macbeth, Jo Nesbo
Knjigu možete kupiti u Buybook Shopu.
Dunjalučar 