DOMIN: Mariuse, recite gospođici šta ste.
MARIUS: Robot Marius.
DOMIN: Odveli biste Sullu na seciranje?
MARIUS: Da.
DOMIN: Bilo bi vam je žao?
MARIUS: Ne znam.
DOMIN: Šta bi se s njom desilo?
MARIUS: Prestala bi se kretati. Završila bi u drobilici.
DOMIN: To znači smrt, Mariuse. Ne bojite se smrti?
MARIUS: Ne.
DOMIN: Eto, vidite, gospođice Glory. Robote ne zanima život.
Nemaju razloga. Ne znaju za uživanje. Bezosjećajniji su od trave.
R. U. R. – Karel Čapek
R. U. R. (Rossum's Universal Robots), s češkog preveo Hasan Zahirović, Buybook, 2021.
Komedija u tri čina “Rosumovi univerzalni roboti”, autora Karela Čapeka iz 1920. godine, predstavlja revolucionarno književno djelo u kojem je skovana i prvi put upotrijebljena riječ robot, čime se uspostavlja temelj savremenog SF žanra, gdje su roboti i njihov odnos prema čovječanstvu jedno od najčešćih pitanja. Karel Čapek je sa ovom dramom otvorio neiscrpan izvor koji omogućava propitivanje značenja ljudskosti, postavlja pitanja: da li je humanost nešto što je svojstveno samo ljudima?, mogu li mašine razviti svijest i osjećaje? šta znači biti čovjek?
Već je kroz naslov pisac naglasio važnost industrijalizacije, fabričke proizvodnje kojom upravlja čovjek, kao okosnicu odnosa čovjeka i robota. Čovjek proizvodi robote u fabrici kao što proizvodi, npr., usisivače, ali će roboti u jednom trenutku postati čudesna i čudovišna kreacija koja razvija osjećaje i svijest, što se ne može stvoriti u fabrici. Na kraju drame, roboti djeluju poput svojevrsnog produžetka života, pobjeđuju jednostavnom smjenom vrsta što je, u suštini, jedan prirodan proces.
Pisac kroz ovu dramu promišlja o budućnosti čovječanstva, budućnosti samog života, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ljudi, o budućnosti ljubavi. Dakle, iako je Čapek naglasio da je “R.U.R.” komedija po žanru, po stilu, radnji i odnosima između likova ona se umnogočemu udaljava od komedije.
Drama počinje predgovorom koji funckioniše kao pripovijest o Rosumovim robotima, a tu saznajemo i osnovni dinamički motiv kojim se vodio Rosum prilikom proizvodnje robota. Njegova želja je bila da ljudi žive lagodno, bez fizičkog napora, jer bi poslove za njih obavljali roboti. Poput doktora Victora Frankensteina i Rosum je želio biti poput Boga, oživjeti, kreirati život iskijučivo uz pomoć nauke. Ovdje se javlja intertekstualna poveznica sa gotičkim romanom “Frankenstein”, autorice Mary Shelley, koji se smatra jednim od prvih romana naučne fantastike, gdje je u centru radnje naučnik koji stvara “super” čovjeka od različitih dijelova leševa, sa željom da svijet pretvori u utopiju, ali ga nastalo čudovište plaši, te ga nepravedno odbacuje od sebe. Sa druge strane, drama Karela Čapeka prvo je djelo u kojem čovjek industrijalizira kreiranje života.
Rosumovo okretanje ka utopiji i odmak od prirode rezultiraju razvojem i revolucijom bića koja su mnogo superiornija od ljudi, dok se ljudska vrsta suočava sa izumiranjem. Čitajući dramu dobijamo utisak da je napisana u 21. stoljeću, a ne početkom 20. stoljeća, jer su pitanja koja otvara izrazito aktuelna, posebno kada uzmemo u obzir rapidan razvoj tehnologije, androida i eksperimentisanje sa razvojem robota. lako se radnja drame kreće od utopije ka distopiji, kraj je izrazito optimističan i nudi drugačije razumijevanje života. Posljedni čovjek na svijetu Alquist promatra zaljubljene robote Primusa i Helen, pa govori kako život na Zemlji neće nestati, jer su roboti razvili osjećaje i ljubav. U skladu sa time, ljubav je predstavljena kao sila koja prevazilazi granice materije i omogućava, kako nastanak, tako i opstanak života.
Autorica: Zerina Kulović
Upute na tekst:
Čapek Karel, R. U. R. (Rossum's Universal Robots).
Knjigu možete kupiti u Buybook Shopu.
Dunjalučar 