– Nije to bio jedan kompletan leš, ti si ga takvim napravio
– Jesam, kako ne bi završio u smeću. Uradio sam to da bi ga poštovali i sahranili kao sve ostale mrtve.
– I šta bi poslije?
– Sa mnom ili s Bezimenim?
– S obojicom.
– Ahmed Sadavi, Frankenštajn u Bagdadu.
Frankenštajn u Bagdadu – Ahmed Sadavi
“Frankenštajn u Bagdadu” nagrađivani roman iračkog romanopisca, pjesnika, scenariste i autora dokumenarnih filmova Ahmeda Sadavija, jedna je od rijetkih “interpretacija” romana “Frankenstein (ili moderni Prometej) Mary Shelley, koja, danas u 21. vijeku, funkcionira kao bitan, samostalan i politički jasan tekst.
Roman počinje citatom iz “Frankensteina”, na šta se naslanja citat iz priče o velikomučeniku svetom Juraju Pobjedniku, te izjava Bezimenog, Sadavijeve verzije Frankensteinovog “čudovišta”. Iako Sadavijev roman počiva na intertekstualnoj poveznici sa romanom Mary Shelley, potrebno je istaknuti razlike i njihovu važnosti.
Mary Shelley u središte pažnje postavlja čovjekovu potrebu da zavlada prirodom, tu je doktor Frankenstein, naučnik koji naukom nastoji zamijeniti Boga, savladati čin kreacije tako što će strujom udahnuti život u prišivene dijelove različitih leševa. Tako nastalo fragmentirano tijelo biva odbačeno odmah nakon oživljavanja, iz bijesa i razočarenja ubija ali pokazuje ljudskost, želi razumijevanje, a nailazi na otpor, samoću i apsolutnu usamljenost. Sa druge strane, Sadavijev Bezimeni nastaje iz želje čistaća ulica Hadija da sakupljene dijelove tijela nastradalih u nizu eksplozija sastavi i time napravi jedan kompletan leš.
Njegova želja ispunjena je plemenitom, ljudskom potrebom za osiguravanjem dostojanstvene smrti. Hadi nailazi na krvave komade tjemena sa kosom, udove, pa čak i nos kojeg će staviti na lice sastavljenog leša, pri čemu mu se učini da je taj nos oduvijek bio tu. Na taj način Sadavi pokazuje elementarni strah od fragmentiranosti, gubitka, necjelovitosti, pa čak i smrti koja se čini kao manje strašna ukoliko se duša naslanja na neskrnavljeno tijelo. Roman je prepun realističnih opisa stradanja, eksplozija i smrti na ulicama Bagdana pod američkom okupacijom, dok sa druge strane barata sa elementima fantastičnog, čudesnog i čudovišnog. Čudesno se javlja odmah na početku romana u poglavlju “Luđakinja”, gdje je opisana starica Eliša Umm Danijel (umm znači majka, pa bi umm Danijel značilo “Danijelova majka”) koju dio komšiluka smatra dementnom, tužnom staricom koja razgovara sa mrtvim sinom, dok je drugi dio smatra sveticom koju čuva sveti Juraj. ” Dok je drugi promatraju kao usamljenu ženu, ona je ubijeđena da živi s tri osobe, ili bolje, tri duha sa snagom i prisutnošću dovoljno jakom da je spase samoće.”
U trećem poglavlju Sadavi kroz lik dvadesetjednogodišnjeg Hasiba Muhameda Džafera pokazuje kako staričine priče o dušama, duhovima i svecima nisu isprazne. Hasib će poginuti u eksploziji, lutati će ulicama u potrazi za svojim tijelom, mrtvaci će ga upozoravati da čim prije pronađe tijelo, kako bi mirno dočekao “onaj svijet”.
Hadi nije poput Viktora Frankensteina, on sakuplja starine, neuredan je i laže, ali baštini potrebu za pravdom i dostojanstvom. Kao što su bezbrojne smrti uzrokovane eksplozijama nasilja, tako će i cilj oživljenog Bezimenog biti ostvarivanje pravde putem nasilja. On je utjelovljenje fragmentiranosti, razrušenosti i nasilja koje je vladalo u Bagdadu. “Onaj bez imena”, “Kriminalac X”, smatra da je njegov cilj uzvišen, poziva na revolt, luta ulicama Bagdada, a ne viktorijanskog Londona, nije lik gotičkog romana, ali sa sobom nosi horor, distopijsku priču o zombijima, čime Sadavi ukazuje na apsurd rata, okupacije, bombaša samoubica, automobilskih bombi, itd.
Autorica: Zerina Kulović
Upute na tekst:
Ahmed Sadavi, Frankenštajn u Bagdadu.
Knjigu možete kupiti u Buybook shopu.
Kad ste već ovdje, pročitajte i ovo:
Donatori Magazina Dunjalučar mogu biti svi koji su zadovoljni našim radom, i žele podstaknuti naš trud. S obzirom na to da je Dunjalučar neprofitna organizacija, rad na magazinu je volonterski, ali smo se odlučili da vam omogućimo da nam pomognete u daljem radu i razvoju mjesečnom uplatom odabirom jedne od ponuđenih opcija.
Dobrovoljne uplate na račun Magazina možete uplaćivati putem platforme Patreon, koja predstavlja legitiman način finansiranja nečijeg rada. Prije same uplate neophodno je izvršiti registraciju na platformi Patreon, a uplaćivati možete putem kartice ili putem paypal računa. Registraciju i svoje uplate možete izvršiti putem sljedećeg linka:
Dunjalučar 