Logika: Pojam
Promatranje pojma u logici može se gledati iz raznih načina, pa je teško dati potpun i logičan pregled svih podjela pojmova. Većnom pojmovi se mogu podijeliti prema vrsti ili svojstvima koje može posjedovati dva ili više pojmova u svom odnosu. Npr. možemo vidjeti da li svaki pojam jeste pozitivan ili negativan (onaj koji negira svoje svojstvo). Pojam bijel nije suprotan niti nesuprotan; on kao takav sam za sebe nema ni jednu od tih karakteristika; osim ako se nalazi drugi pojam crn, onda možemo reći da je odnos među njima suprotan.
Budući da je pojam određen bit o onome o čemu se misli, najvažnija podjela je prema vrstama predmeta misli. U skladu s ovim možemo razlikovati pojmove o fizičkim predmetima (oni koji su tu u tvarnom svijetu), pojmove o psihičkim predmetima ( procesi koji se odvijaju u vremenu, npr. sreća, ljutnja ), i pojmove o idealnim predmetima (oni koji se ne nalaze u tvarnom svijetu, npr. brojevi). Sljedeća podjela pojmova je na osnovu toga da li oni usitinu postoje ili su imaginarni; pa tako ih možemo podijeliti na realne i imaginarne. Pojmovi u čiji doseg ulazi samo jedan pojedinačni predmet nazivamo pojedinačni ili individualni. Skup ili niz pojedinačnih predmeta ili bića koji imaju neka zajednička svojstva čine razred ili klasu nazivamo razrednim ili klasnim; jer njihov doseg obuhvata područje pojedinačnih predmeta.
Za pojam koji se izričito ne proteže na čitavu klasu niti se izričito ograničava na njen dio kažemo da je nekvantificiran. Ako izričito mislimo na sve ili neke članove klase onda je naš pojam kvantificiran. Pored toga pojmove možemo podijeliti na opće (univerzalne), posebne (partikularne), i pojedinačne (singularne). Pojam čiji sadržaj ima samo jednu oznaku nazivamo jednostavnim; onaj u čijem sadržaju ima više nego jedna oznaka složenim ili kompleksnim. Negostoljubiv je misao o odsutnosti svojstva gostoljubivosti. Takve pojmove kojima mislimo odsutnost nazivamo negativnim.
Takvi pojmovi su : neiskrenost, nečovječnost, amoralnost. Sve ostale pojmove koji izražavaju prisutnost nazivamo pozitivnim pojmovima. No neki negativni pojmovi mogu biti izkazani pozitivnim terminom (oskudica, lijenost nijem, slijep, gluh), a pozitivni negativnim terminom (nevrijeme, nezgoda, neprilika, nevolja). Neprilika nije odsustvo prilike, nego nešto loše što se nekom dogodilo. Neki logičari smatraju da se konkretni pojmovi odnose na pojedinačni predmet, a apstraktni oni koji se odnose na klasu predmeta.
Ovako shvaćeni konkretni i apstraktni pojmovi poklapaju se s onim što smo nazvali individualnim i klasnim. Neki su skolni da pojmove o stvarima nazovu konkretnim, a pijmove o njihovim svojstvima apstraktnim. Po trećim logičarima konkretni pojmovi su oni koji se mogu slikovito predočiti, dok apstraktni pojmovi se ne mogu očigledno predočiti. Jasnim nazivamo pojam ako nam je poznat njegov opseg; dok nejasnim ako nema poznat ili ako ima samo djelomičan opseg. Među riječima svaki rječnik sadrži i riječ „riječ“; zatim klasa same klase je klasa, kao i definicija definicije je definicija. Pojmovi koji sadrže same sebe kao član zovemo homologičkim pojmovima. Onaj pojam koji nije sam sebi klasa nazivamo heterologičkim pojmom. Pojmovi koji u svojoj cjelini sadrže ostale pojmove zovemo kolektivnim pojmovima (npr. šuma, jato, roj, ekipa, naselje), a one koje nisu kolektivni (i ima ih više) nazivamo nekolektivnim pojmovima. Najčešće pojmove možemo podijeliti na osnovu opsega i sadržaja; a oni su ekvipolentni, podređeni i nadređeni (hijerarhija), interferentni, koordinirani, kontrarni, kontradiktorno-koordinirani, kontradiktorno-nekoordinirani, i disparantni.
Ekvipolenti pojmovi su oni koji imaju isti (ili najviše isti) opseg i sadržaj. Npr. zvijezda danica i zvijezda sjevernjača. Interfentni su oni pojmovi koji imaju zajednički opseg i sadržaj (lovac – političar). Koordinacija je kada pojmovi imaju potpuno različit obim, a djelomično isti sadržaj i pripadaju višem rodnom pojmu koji ih po obimu potpuno obuhvata i nadilazi (npr. ptice – sisavci). Kontrarnost (suprotnost) je kada se dva koodinirana pojma najviše razlikuju (toplo – hladno). U kontrdiktorno – koordiniranim pojmovima je odnos kada dva pojma stoje u odnosu i onda se negiraju po sadržaju i imaju potpuno različit opseg, ali zbir njihovog opsega jednak je opsegu višeg rodnog pojma (prijatelj – neprijatelj, oženjen – neoženjen, bijelo – ne-bijelo, itd.) Oni pojmovi koji se negiraju po sadržaju i potpuno su različiti po opsegu, al zbir njihovih opsega predstavlja čitav univerzum zovu se kontradiktorno – koordinirani (živo – ne-živo). A disparantni pojmovi su oni koji imaju potpuno različit opseg i sadržaj (npr. piramida – sladoled).
Autor: Sanel Delić
Upute na tekst:
Gajo Petrović, Logika.
Svetozar Nikolić, Uvod u logiku.
Bilješka o autoru:
Sanel Delić, rođen 1993. godine, živi u Brčkom gdje je završio srednju školu Gimnazija Vaso Pelagić – opći smjer. Nakon mature upisuje Filozofski fakultet u Tuzli odsjek filozofija-sociologija. Odbranu diplomskog studija brani na temu Božiji atributi: jedinstvenosti, trojedinosti i imanencije iz predmeta Srednjovjekovna filozofija. Učestvovao je u simpozijumima na Filozoskom faklutetu na temu svojih radova: Descartesova filozofija cogita ; Ničeova estetika i etika; i na knjigu Šta je etika od prof. Arne Johan Vetlesena.
Kad ste već ovdje, pročitajte i ovo:
Donatori Magazina Dunjalučar mogu biti svi koji su zadovoljni našim radom, i žele podstaknuti naš trud. S obzirom na to da je Dunjalučar neprofitna organizacija, rad na magazinu je volonterski, ali smo se odlučili da vam omogućimo da nam pomognete u daljem radu i razvoju mjesečnom uplatom odabirom jedne od ponuđenih opcija.
Dobrovoljne uplate na račun Magazina možete uplaćivati putem platforme Patreon, koja predstavlja legitiman način finansiranja nečijeg rada. Prije same uplate neophodno je izvršiti registraciju na platformi Patreon, a uplaćivati možete putem kartice ili putem paypal računa. Registraciju i svoje uplate možete izvršiti putem sljedećeg linka:
Dunjalučar 