Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi
Vieux bourgs bosniaques
Uvod
Iz vremena bosanske samostalnosti doprlo je do naših dana više listina naših vladara i feudalne gospode, zatim više hiljada stećaka, koja stotina razvalina gradova i utvrđenih dvorova vlastele. I to je, uglavnom, sva naša baština iz srednjeg vijeka. Kulturni su spomenici iz turskog perioda bosanske prošlosti raznovrsniji. I njih ima lijep broj. Svi se ti spomenici danas marljivo proučavaju i sistematski obrađuju, uglavnom, u tri naša naučna zavoda: u Zemaljskom muzeju, u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i u Orijentalnom institutu. Želim da ova moja radnja o bosanskim starim gradovima bude jedan mali doprinos proučavanju bosanske prošlosti.
U njoj je iznesen kratak historijat utvrda u 84 mjesta Bosne, koje nastadoše u vrijeme bosanske samostalnosti i pod turskom upravom. Svaki bolji poznavalac naše prošlosti odmah će opaziti da ovdje nisu obrađeni svi stari gradovi u Bosni, a da među ovim ima nešto manje od polovine, koji su već prije kraće ili opširnije obrađeni. Ja sam uzeo u ovu radnju samo one utvrde, za koje sam našao bar nešto nova gradiva, pa su tako uzeti ovamo i gradovi o kojima je već ranije pisano. Tako su, napr., uzeti gradovi Prusac i Travnik, o kojima je napisao naš Mazalić cijele studije, ili Jajce, o kome postoje dobre tri monografije. U ovoj radnji nema ni jednog grada Hercegovine, jer sam te gradove odlučio obraditi s prof. Hamdijom Kapidžićem u slijedećem broju ovog Godišnjaka. Na teritoriju Bosne i Hercegovine bilo je u zadnjim stoljećima pet vrsta utvrda: gradovi, palanke, kule, čardaci i šarampovi.
Gradom se zove utvrda ozidana od kamena. Neki su gradovi imali kule i tabije, neki samo kule, a neki opet samo tabije ili bastione. Gradovi s kulama su iz starijeg vremena. Naši najstariji gradovi sižu u XIII stoljeće, napr., Sokolac, Podzvizd, Jezerski. Utvrđeni dvori feudalnegospode nazivaju se također gradovima, napr., Vrnograč, Hodidjed, Dubrovnik itd. Palanka se zvala utvrda sagrađena, uglavnom, od drvenog materijala, ponajčešće od hrastovine. Takve su, napr., bile utvrde u Kobašu, Kupresu, Brčkom itd.
Danas ima više lokaliteta u Bosni, koji se zovu Palanka. Do nas nije doprla nijedna palanka. Neke su palanke vremenom pretvorene u gradove, kao, napr., Tuzla, Duvno, a ima i jedan slučaj da je grad vremenom propao i potom podignuta utvrda od drveta — palanka. To se desilo s Čovkom. Kule su građene od tesanog kamena na više katova, a osnovica im je skoro uvijek kvadrat. Oko kula je dvorište opasano zidom (Bijela između Brčkog i Gradačca, Prkosi kod Kulen-Vakufa). U tim se kulama u gornjim bojevima stanovalo, a donji s puškarnicama mjesto prozora služili su za obranu. Te su kule nastale u tursko doba, a gradili su ih veliki feudalci na svojim imanjima i kapetani po kapetanijama. Slična utvrđenja s oborom začetak su gradova. U takvom je gradu ta kula citadela. Tim je kulama osnovica najprije krug, a kasnije kvadrat. Čardak. Čardaci su građeni po granici. Prizemlje čardaka je ozidano od kamena, a prostorije na katu su od drveta. Ali bilo je čardaka sagrađenih i na stupovima. I kule i čardaci su prekriveni šatorastim krovom. O tim čardacima govore mnogi naši izvori, a za njih znaju i naše narodne pjesme, kao i za kule »na osam bojeva«.
Šarampov, hendek je opkop oko neke zgrade ili ispred zgrade. Takav je opkop kao utvrdu imala Bijeljina, Janja, Gračanica u Spreči i VarcarVakuf. Negdje su šarampovi bili utvrđeni palisadama (parmakluk). I neki su gradovi imali ispred svojih zidova (bedema) takve šarampove ili hendeke. U neke suovakve šarampove napuštali vodu, ako je grad bio uz rijeku, napr., Bihać, Banja Luka itd. Pred gradom Stara Ostrovica kod Kulen-Vakufa hendek je isklesan iz ljutca kamena. I neki gradski hendeci bili su utvrđeni palisadama. Možda su palisade »čarkufeleć« naših narodnih pjesama.
Zapovjednici gradova u doba bosanske samostalnosti zvahu se kaštelani, a u tursko doba dizdari. Kraljevski gradovi Visoki, Bobovac i Vranduk, a valjda i drugi, imali su svoga kneza. Feudalna gospoda poslije 1463 nije imala svojih gradova. Svi su gradovi pripadali državi, a ona je u njima držala i plaćala posade. Tri su roda vojske bila zastupana po gradovima, i to mustahfizi ili čuvari, topčije i džebedžije. Ali bilo je u nekim gradovima i drugih rodova vojske.
Džebedžije su bili čuvari municije u gradu, a kad je trebalo prenijeti iz grada u grad ili na bojno polje vršili su oni tu službu. Dizdari i mustahfizi dobivali su za svoju službu manja lena — timare i po tome se zvali timarlije i ubrajani su u spahije. Ostala dva roda vojnika (nefera) dobivali su plaću u novcu. Topčijski zapovjednici zvahu se topčage ili topčibaše, a džebedžijski dzebedzibase. Svaki vojnik i zapovjednik (aga, odobaša, buljukbaša)postavljen je carskim beratom (dekretom) na predlog dizdara, a ovaj na predlog bosanskog vezira. Bilo je i dizdara i mustahfiza, koji nisu imali timara, nego su dobivali plaću kao i topčije i džebedžije.
Gradovi po kapetanijama nisu uvijek imali svoga dizdara, nego je njima zapovijedao jedan aga kao kapetanov ćehaja. U takvim gradovima bilo je i drugih rodova vojske, kao što su azabi ili stražari, pasbani (noćni čuvari), farisi (konjanici) itd. Ove napomene učinio sam stoga, da se čitaoci ove radnje što lakše snađu. Uz gradove sam dodao meni poznate izvore i literaturu. Pri navođenju literature nisam uzeo u obzir Poviest Bosne od V. Klaića, ni Historiju Bosne od V. Ćorovića, kao ni Kratku uputu u prošlost Bosne i Hercegovine od Bašagića, jer mi se to činilo suvišno. Ovdje navodim samo one izvore i onu literaturu, koju citiram po više puta, dok izvore i literaturu koja se odnosi na samo jedan ili dva grada citiram na dotičnom mjestu, a ne unosim je u ovaj popis.
Izvor: Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi (Vieux bourgs bosniaques)
Kad ste već ovdje, pročitajte i ovo:
Donatori Magazina Dunjalučar mogu biti svi koji su zadovoljni našim radom, i žele podstaknuti naš trud. S obzirom na to da je Dunjalučar neprofitna organizacija, rad na magazinu je volonterski, ali smo se odlučili da vam omogućimo da nam pomognete u daljem radu i razvoju mjesečnom uplatom odabirom jedne od ponuđenih opcija.
Dobrovoljne uplate na račun Magazina možete uplaćivati putem platforme Patreon, koja predstavlja legitiman način finansiranja nečijeg rada. Prije same uplate neophodno je izvršiti registraciju na platformi Patreon, a uplaćivati možete putem kartice ili putem paypal računa. Registraciju i svoje uplate možete izvršiti putem sljedećeg linka:
Dunjalučar 