Karim Zaimović: Tajna džema od malina
“Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve slučajno. Ne postoje zakonitosti, ne postoje pravila. Slučaj je ono što određuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi smo niti i čvorići, linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj možda i ima reda, ali je on najviše vrste, linije koje se, dakle, stalno susreću i razilaze, upliću i raspliću. Ponekad u tom stalnom izatkavanju bude ravnoteže. Jer, ni jedna se nit ne može zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete i otpusti. Ali, kao što smo rekli, slučaj je ono što određuje takve stvari.” – Ovim riječima počinje “Priča bez naslova”, Karima Zaimovića, autora što je “predvidio vlastitu smrt”, koju može objasniti samo slučaj, poetika kontingencije. “Tajna džema od malina”, zbirka priča koja je sa pravom postala kultno djelo bosanskohercegovačke književnosti, objavljena je posthumno.
Zbirku čini jedanaest priča koje su podijeljene u dva dijela – Priče koje je Karim Zaimović pripremio za štampu (Nigel Breen, Čovjek sa šiljinim licem, A godine su prolazile, Čudo neviđeno, Tajna Nikole Tesle, Invazija krava) i Priče koje su emitovanena Radiju Zid Sarajevo (Tajna džema od malina, Oni su među nama, Sarajevski trag, Sarajevski nevidljivi čovjek Amir Amrić i Priča bez naslova). Rođena je kao predložak za strip, pa je kroz radijsku emisiju “Josif i njegova braća”, te rad na jeziku, prevedena u književnost. Kako navodi Semezdin Mehmedinović, Zaimović je pisanju književnog djela pristupio ritualno, svečano odjeven, ozbiljan i spreman, pa i njegova smrt, koja je došla na silu, granatom, djeluje kao simbol apsurda rata u kojem vlada slučaj. “Nekada mislim da je to bio razlog što nijedna granata više nije pala na naš grad”.
Gore navedenim citatom iz “Priče bez naslova” mogla bi se objasniti i poetika Karima Zaimovića. Iako od njegove književnosti imamo samo jednu knjigu, jasno nam je da je to pisac koji je na samom početku književnog stvaralaštva pokazao nešto što je osvježilo bosansko-hercegovačku književnost i ostavilo neizbrisiv trag. Zaimovićeve priče obilježava izrazita intertekstulnost (sam naziv emisije “Josif i njegova braća” posuđen je od istoimene priče Thomasa Manna) spekulativnost, poigravanje sa odnosom fikcije i fakcije. Tako su u “Priči bez naslova”, koja je emitovana u radijskoj emisiji, glavni junaci Karim Zaimović i Aleksandar Antonijević, gdje projektil kojeg je pijani Aleksandar “igrom slučaja” ispalio na Sarajevo, pada pravo u radijski studio u kojem je Karim završavao emisiju “Josif i njegova braća”, i ubija samo njega, prekida emisiju, baš kao što je granata prekinula rad na zbirci.
Posljednja rečenica posljednje priče u zbirci nema tačku, jer nikada nije dovršena, pisac Karim Zaimović ubijen je kao i lik Karim Zaimović. Jeziva koincidencija doprinosti svojevrsnoj auri mističnosti koja se krije u svakoj priči. Pisac ne bježi od citiranja autora kao što je Erich von Daniken, koji u svojim djelima govori o prastarim vanzemaljcima, mitovima i legendama. Naslovna priča ove zbirke najbolji je primjer autorovog poigravanja sa alternativnom historijom.
Pisac naglašava kako historija nije slijed “cikličnih varijacija”, nego zbrka koja je potpuno nevažna iz kosmičke perspektive. Tu se pripovjedač sa izrazitom ozbiljnošću posvećuje analizi i predstavljanju historije džema od malina, čiji tajni sastojak je odgovor na sva neodgovorena pitanja o ljudskoj prošlosti, ali i budućnosti. Džem od malina predstavljen je kao materija koja je omogućila napredak ljudske rase, od pećinskih ljudi koji su ovladali vještinom uzgoja malina, do tajnih korporacija, udruženja templara, masona i vanzemaljaca, Hitlera i ostalih diktatora kojima je jedini cilj bio domoći se recepta za džem.
Na ovom mjestu bitno je, još jednom, naglasiti da ova zbirka nastaje za vrijeme agresije na BiH, u opkoljenom Sarajevu, gdje su smrt i apsurd dio svakodnevnice, pa se Zaimović u svojoj prozi prepušta nadrealnom, fantaziji, dječijom razigranošću prkosi svakodnevnici, sve dok svakodnevnica u vidu projektila ne zaustavi pripovijedanje. Uprkos tome, zbirka djeluje kao jedna cjelina sa specifičnom unutrašnjom logikom koja će se, možda, na početku čitanja doimati nedokučivom, a koja će, nakon nekoliko stranica, na čitatelje prenijeti razigranost alternativne historije i teorija zavjera, ozbiljnost tradicije, apsurd rata kao krajnje eksplozije nasilja, i dječačku maštu koja mu prkosi.
Autorica: Zerina Kulović
Upute na tekst:
Karim Zaimović, Tajna džema od malina.
Knjigu možete kupiti u Buybook shopu.
Kad ste već ovdje, pročitajte i ovo:
Donatori Magazina Dunjalučar mogu biti svi koji su zadovoljni našim radom, i žele podstaknuti naš trud. S obzirom na to da je Dunjalučar neprofitna organizacija, rad na magazinu je volonterski, ali smo se odlučili da vam omogućimo da nam pomognete u daljem radu i razvoju mjesečnom uplatom odabirom jedne od ponuđenih opcija.
Dobrovoljne uplate na račun Magazina možete uplaćivati putem platforme Patreon, koja predstavlja legitiman način finansiranja nečijeg rada. Prije same uplate neophodno je izvršiti registraciju na platformi Patreon, a uplaćivati možete putem kartice ili putem paypal računa. Registraciju i svoje uplate možete izvršiti putem sljedećeg linka:
Dunjalučar 