Fotografija: Gradska biblioteka Zenica
Promocija knjige „Geografija nestanka“ dr. Emira Suljagića u Zenici
U prostorijama Gradske biblioteke u Zenici, u petak, 28. oktobra, održana je promocija treće knjige dr. Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Mjesec knjige u Gradskoj biblioteci u Zenici je zatvoren sa promocijom knjige „Geografija nestanka“ gdje su zenički čitatelji i čitateljice bili u mogućnosti da prisustvuju razgovoru o sudbinama ljudi koji su preživjeli genocid i utjecaja književnosti u pisanju historije, između urednika Izdavačke kuće „Vrijeme“ iz Zenice, Kenana Efendića, i dr. Emira Suljagića.
Tokom promocije i razgovora sa Kenanom Efendićem, autor ukazuje da knjiga zapravo predstavlja pokušaj traženja sebe u okupiranom i devastiranom zavičaju iz ugla vlastitog gubitka i tragedije. Međutim, autor kazuje nakon toga kako: „Mi ništa bolje nismo prošli u tom ratu“, ističući tokom razgovora sa Efendićem na tragediju i zločin koji se desio između 1941. i 1945. godine na prostorima južne Bosne.
Naime, Emir je imao 17 godina kada je njegova porodica pobjegla od etničkog čišćenja od strane agresora te, zahvaljujući svom zapošljenju kao prevodilac UN-a, preživljava masovno pogubljenje muškaraca i dječaka iz enklave Srebrenica. Suljagić nakon rata pohađa Univerzitet u Sarajevu gdje i magistrira 2005. godine, te doktorira na Univerzitetu u Hamburgu 2010. godine.
Njegova knjiga, „Razglednica iz groba“ je prvi izvještaj o genocidu koji je preveden na devet svjetskih jezika i čiji je tekst na engleskom objavio Bosanac koji je to i preživio. „Geografija nestanka“, se može smatrati kao treći dio Suljagićeve trilogije o Srebrenici u kojoj stavlja pečat riječima: “Da je pjesma, moja mater bi bila ‘Bella, Ciao’. Dok je otac bio živ, bili smo porodica. Kad je poginuo, postali smo jedinica. Moja mater stavila se dobrovoljno, prilježno i bez ikakvih rezervi na čelo te jedinice. I vodila nas skoro trideset godina. U ulozi zapovjednika, majka je bila čista sila prirode. Ili elementarna katastrofa, u zavisnosti od perspektive. Njena riješenost imala je oblik, formu.” S tim riječima bi mogli sumirati treće prozno djelo dr.Emira Suljagića u kojem nastoji da nam oboji vlastito iskustvo sa Genocidom.
Autor: Tarik Islamović
Bilješka o autoru:
Tarik Islamović, rođen 2003. godine u Zenici gdje i provodi djetinjstvo, dobija zvanje crnog pojasa u taekwondo-u 2017.godine. Završava Tehničku školu u Zenici te se upisuje na Odsjek za kulturalne studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Bavi se fudbalom i muzikom.
Dunjalučar 