Dunjalučar

Dunjalučar

Magazin za filozofiju, kulturu i umjetnost

Meni Idi na sadržaj
  • Početna
  • Esejistika
    • Filozofija
    • Književnost
    • Film
    • Arheologija
    • Feminizam
    • Historija umjetnosti
    • Prijevodi
    • Izbor iz eseja
  • Poezija
    • Promocija pjesnika
    • Izbor iz poezije
  • Proza
    • Promocija književnika
    • Izbor iz proze
    • Priče za djecu
  • Slikarstvo
  • Fotografija
  • Razgovori
  • Impressum
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Autori
    • Uslovi korištenja
    • Postanite donator
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter

Kategorija: Historija umjetnosti

16 maj 202016 maj 2020 Dunjalučar

Umjetnost na sceni: Balet P. I. Tchaikovskog

9 maj 20209 maj 2020 Dunjalučar

Iluminacija – zaboravljena umjetnost

2 maj 20202 maj 2020 Dunjalučar

Franjevačka prisutnost u Bosni i Hercegovini: fra Marijan Šunjić

14 apr 202014 apr 2020 Dunjalučar

Prahistorijska umjetnost

5 apr 20205 apr 2020 Dunjalučar

Marina Abramović: Ispitivanje granica tijela

25 jan 202015 apr 2020 Dunjalučar

Zuffi i Magnano: Leonardo i Mona Lisa

30 jun 20194 dec 2019 Dunjalučar

Tragedija genija: Petar Iljič Čajkovski

23 jun 20194 dec 2019 Dunjalučar

Tragedija genija: George Gordon lord Byron

22 jun 201910 mar 2020 Dunjalučar

Umjetnost prahistorijskog čovjeka

16 jun 20194 dec 2019 Dunjalučar

Tragedija genija: Charles Baudelaire

15 jun 20194 dec 2019 Dunjalučar

Postimpresionizam: Vincent van Gogh

13 jun 201927 nov 2019 Dunjalučar

Život i djelo: Nikola Tesla

9 jun 20194 dec 2019 Dunjalučar

Tragedija genija: Arthur Schopenhauer

6 jun 201927 nov 2019 Dunjalučar

Život i djelo: Robert Nesta Marley

2 jun 201927 nov 2019 Dunjalučar

Postimpresionizam: Paul Cezzane

Navigacija kroz članke

Stariji članci

Najnoviji tekstovi

  • Izbor iz poezije: Konstantin Kavafis 27 maj 2020
  • Zuko Džumhur: Pisma iz Azije; Mrtva voda Amurdarija 26 maj 2020
  • Poezija: Mateo Bartulović 25 maj 2020
  • Slikarstvo: Gabrijel Jurkić 25 maj 2020
  • Ponosna ideologija 24 maj 2020
  • Veliki Gatsby u malim životima 23 maj 2020
  • Poezija: Stefan Elezović 22 maj 2020
  • Prahistorijsko naselje na riječnim terasama Dunava 21 maj 2020
  • Izbor iz poezije: Sylvia Plath 20 maj 2020
  • Umberto Eco: Napomene uz Ime ruže 19 maj 2020

Najčitaniji tekstovi

  • Zuko Džumhur: Pisma iz Azije; Mrtva voda Amurdarija
    Zuko Džumhur: Pisma iz Azije; Mrtva voda Amurdarija
  • Izbor iz poezije: Aleksa Šantić
    Izbor iz poezije: Aleksa Šantić
  • Izvor umjetničkog djela
    Izvor umjetničkog djela
  • Stećak – Kamen i riječ mudrosti i državnosti Bosne i Hercegovine
    Stećak – Kamen i riječ mudrosti i državnosti Bosne i Hercegovine
  • Slikarstvo: Gabrijel Jurkić
    Slikarstvo: Gabrijel Jurkić
  • Poezija: Mateo Bartulović
    Poezija: Mateo Bartulović
  • Historija književnosti - pisanje, čitanje, razumijevanje i učitavanje
    Historija književnosti - pisanje, čitanje, razumijevanje i učitavanje
  • Poezija: Ernad Musić
    Poezija: Ernad Musić
  • Ernad Musić: Pjesma Ženi
    Ernad Musić: Pjesma Ženi
  • Razrješavanje mita o Medeji: tragedija, roman i film
    Razrješavanje mita o Medeji: tragedija, roman i film

Arhive

Follow Us

  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter

Kto i što je Dunjalučar?

Dunjalučar bježi svakom pokušaju konačnog definiranja. Narod dunjalučarem naziva onog koji je “zin'o na dunjaluk”, odnosno to je onaj čovjek koji je sva svoja stremljenja usredotočio na “ovaj svijet”, dajući mu pri tome jedinu i najveću vrijednost. No, to je samo jedna negativna konotacija ove riječi. Dunjalučara također treba razumijevati i kao čovjeka sa ovog svijeta, dakle svakog čovjeka koji je živio, živi i živjet će u nekom drugom vremenu. Stoga riječ dunjalučar treba razumijevati u jednoj opštosti, koja važi za svakoga. Odatle namjera ovog magazina jeste i da filozofski razmotri pitanja čovjeka kroz razne sfere njegova življenja, te postavlja pitanja iz disciplina koje se bave čovjekom (antropologija, društvena znanost, etika, moral, politička filozofija i umjetnost). Rasvjetljavanje vlastitog neznanja autori smatraju primarnim zadatkom magazina, te se nadaju da će dobiti i povratnu informaciju onih koji ih budu čitali, u vidu pohvale, kritike, kao i dopune napisanog vlastitim mislima.

Svako neovlašteno preuzimanje i kopiranje tekstova, bez prethodne dozvole autora ovog magazina, a koje ima za cilj vlastitu medijsku promociju i zaradu, naići će na moralnu i zakonsku osudu.

Powered by WordPress.com.
Poništi