Čežnja: intenzivna i trajna tendencija u kojoj su nagonski porivi dobili pretežno čuvstveni i predodžbeni oblik, tako da se njeno kontemplativno obilježenje nalazi u sukobu s neodređenom potrebom koja ne dovodi do akcije. Budući da je prvenstveno upućena na buduće ili na samo moguće, mnogi je smatraju vrlo pogodnim čuvstvom za filozofsko i umjetničko stvaranje.
Čin: (grč. energeia, lat. actus) radnja ili djelovanje. U ontološkom smislu označuje djelatnost ili djelotvornost bića, njegovo puno prisustvo, zbiljnost, nasuprot pukoj mogućnosti, kako je to prvi odredio Aristotel. U kolokvijalnoj upotrebi upućuje na realni svijet za razliku od idealnoga, odnosno svega što je naprosto zamišljeno.
Činjenica: (njem. Tatsache, engl. fact) iskustveno utvrđeni ili utvrdljivi objektivno postojeći odnos među predmetima, predmetak ili podatak.
Čitanje misli: pogledajte telepatija.
Čovječanstvo: skup svih ljudi koji uopšte žive na zemlji; kao ideja vodilja ljudskih akcija to je misao o jedinstvu i istovrijednosti svih ljudi, svih rasa i naroda u svim vremenima i na svim dijelovima svijeta, te tako služi kao osnovica nazorima od grčkog stoicizma do suvremenog kozmopolitskog socijalizma.
Čovjekoljublje: (grč. filantropia) čuvstvo koje se očituje u suosjećanju s drugim ljudima, a kao posljedica toga čuvstva razvijaju se akcije kojima se pomaže ljudima u nevoljama. U smislu tog ideala pod uticajem J. J. Rousseaua, razvio se u 18. st. Prosvjetiteljski pokret koji je nastojao uz dobar odgoj djece i intenzivno narodno prosvjećivanje razviti kod ljudi smisao za skladan život s prirodom, koji će ih učiniti sretnima. Predstavnici toga pokreta nazivali su se filantropima. Pojam suprotan čovjekoljublju ili filantropiji je mizantropija.
Čovječnost: (lat. humanitas) pojam koji se u toku kulturne povijesti čovječasntva mijenjao i obogaćivao, ali je svagda kao ideal sadržavao sve vrijedne osobine po kojima se čovjek kao čovjek u životu oblikovao i time razlikovao od svih drugih živih bića, ali mu te osobine nisu bile urođene nego kao životni zadaci pred njega postavljane. Čovječnost ili čovještvo označava bit čovjeka, a očituje se u višem ili nižem, punijem ili manje punom ostvarenju vrijednosno postavljenog ideala. Prema stupnju ostvarenja toga ideala odgojem i obrazovanje dobiva pojedinca čovjek svoju vrijednost i svoje ljudsko dostojanstvo u zajednici u kojoj živi. Zajednica se pak mora brinuti za stvaranje uvjeta u kojima se može razvijati i ostvariti čovječnost.
Čovještvo: pogledajte čovječnost.
Čulnost: pogledajte osjetilnost.
Čulo: pogledajte osjetilo.
Čuvstvo: psihički proces koji održava subjektivni odnos čovjeka prema objektivnim zbivanjima u njegovoj okolini. To je kompleksno stanje organizma, koje uključuje mnogobrojne promjene na organskom i psihičkom planu. Tako u povodu čuvstva dolazi do promjena u disanju, pulsu, funkciji žlijezda itd., a na psihičkom planu očituje se u dva osnovna kvaliteta: ugodi ili neugodi.
Dunjalučar 