Jasnoća: (lat. claritas), prezentnost, evidentnost. U filozofiji, evidentna spoznaja na koju bi se mogao osloniti siguran i nesumnjiv sud. Prema R. Descartesu, jasna spoznaja jest ona koja je živa i otvorena pozornom duhu. Jasno vidimo ono što je pred našim okom koje promatra i što dosta snažno i otvoreno na nj djeluje (Osnovi filozofije).
Jastvo: kovanica načinjena prema njem. lchheit; u našoj filozofskoj literaturi upotrebljava se uglavnom u dvojakom značenju: 1) kao supstantivacija zamjenice ja, odnosno ja mišljeno kao supstancijalno biće (njem. das Ich, franc. le moi), 2) kao apstrahirano svojstvo (karakteristika) onoga što je ja (lchheit, Charakter).
Jedinstvo: 1.) općenito : karakteristika onoga što je jedno ili ujedinjeno Qedinstvo prirode, jedinstvo teorije i prakse, narodno jedinstvo); 2.) kategorija suprotna kategoriji mnoštva (pluraliteta). Iako fundirano u objektivnim odnosima jednostavnosti, prostorne i vremenske sudatosti, doživljajne, funkcionalne ili logičke supripadnosti), jedinstvo realnih ili misaonih predmeta ne može se odvojiti od ujedinjujuće (unifikatorne, sintetične) funkcije svijesti koja, po potrebama teoretskih i praktičkih situacija i zadataka, predočuje misli i tretira iste podatke sad kao razlučene u mnogo., a sad opet okupljene u jedno.
Jednakost: 1.) apstraktna imenica načinjena prema pridjevu jednak.; odnos između dvaju međusobno uspoređenih relata koji su međusobno jednaki; termin može značiti posvemašnje podudaranje u svim karakteristikama uspoređenih relata – kvalitativnu identičnost (kakva npr. postoji između dva geometrijski jednaka kvadrata) ili samo u pojedinima od njih (kakva postoji među predmetima jednake dužine, jednake boje i sl.). Katkada je termin jednakost istoznačan s terminom ekvipolencija.; 2) društveni ideal izjednačenosti svih ljudi u dužnostima i pravima; taj ideal posebno se često ističe kao negacija klasnih i staleških privilegija te je sadržan u lozinci francuske revolucije: ·Liberte, egalite, fraternite! (Sloboda, jednakost, bratstvo!)
Jednostavnost: (lat. simplicitas), 1.) svojstvo nečega što je jednostavno, tj. što nije sastavljeno od dijelova ili se ne da rastaviti na dijelove; također ono na čemu se ne mogu razlikovati različita, apstrakcijom izlučiva svojstva. U metafizičkim razmatranjima, počevši od najstarije grčke filozofije, pripisivala se jednostavnost ljudskoj duši, iz čega se izvodilo da je ona – nasuprot tijelu, – neraspadljiva, odnosno besmrtna.
Jednoznačnost: 1.) u logici: sistematsko svojstvo nekog termina da u nizu logičkih operacija u kojima je upotrijebljen, održi isto (nepromijenjeno) značenje (isti pojmovni sadržaj i opseg). Postulat jednoznačnosti iz ražen je u logičkom principu identiteta; 2.) u logici i matematici: (njem. Eindeutigkeit, franc. uniformite), pojam koji izražava poseban odnos (odnos preslikavanja među relatima-skupovima; npr., a) da svakome elementu prvoga skupa odgovara samo je dan element drugoga skupa (A je otac B-a, C-a i D-a), b) da svakom elementu drugog skupa odgovara samo jedan element prvog skupa (B, C i D su sinovi A-a), c) da svakom elementu prvog skupa odgovara jedan ele menat drugog, i obratno, svakom elementu drugog skupa jedan element prvog (A je bračni drug B-a, a B je bračni drug A-a); 3.) u lingvistici: isto što i istoznačnost (sino nimnost), tj. jednako značenje dviju riječi ili izraza (vatra oganj; hladno mi je – zima mi je).
Dunjalučar 