Maid Čorbić

Moje ime je Maid Čorbić.Dolazim iz Bosne i Hercegovine,iz jednog prelijepog grada koji se zove Tuzla.Imam 20 godina i već duži niz godina pišem svoje pjesme,odnosno poeziju ali i prozu.Za moj način pisanja pjedme je došlo sasvim slučajno i nenadano.Iz školskih dana na želju većine osoba da pišem lijepo pismene radove su poželjeli da i napišem jednu svoju pjesmu koju će rado pročitati mnoge osobe,što sam to i učinio.Tačnije pišem od svoje osnovne škole i dan danas to stanje traje.Kao neafirmisani autor sam učesnik raznoraznih takkičenja,a jedan posebno ističem onlajn vrste iz Fondacija Cure,na kojem sam osvojio top 10 mjesta od mnogobrojnihtakmičara.Moje pisanje je raznovrsno;nema apsolutno svojih granica niti ih ikada spoznaje.Pokušavao sam da napišem i svoju zbirku poezije koji i dan danas imam,ali nikada je nisam objavio.U pitanju je moja sveska sa simboličnim nazivom „Moja škola“ gdje sam opisivao sve zgode i nezgode iz svog života srednjoškolca.Također na to sve sam dobio mnoštvo želja da jednoga dana izbacim i pravu poeziju kao zbirku da je svima dostupna,ali smatram da je do nje put još i dalje dug jako.Ono što u čemu užuvam jeste da pišem kada se osjećam najtužnije i da mir i tišina mi zaista mnogo prija.Ono što želim još reći jeste da kao neafirmisani autor,na koje je učestvovao mnogo takmičenja i nasmijao mnoge osobe,volio bih da i Vi moj trud prepoznate kao stranica kojapodržava svaku vrstu autora i sve pjesme koje pojedinci pokušavaju k Vama da dopru.

U svoje slobodno vrijeme najviše volim da ljude upoznam kroz svoj hobi i omogućim im osmijeh barem kratak na licu svom.Bilo kakav dan da je,uvijek se potrudim čak i na društvenim mrežama da svoj rad plasiram jer i tu imam jako mnogo osoba koje podržavaju moj rad istinski svim srcem.Također volim svoje vrijeme da provodim čitajući razne knjige i obogaćivanju sebe u ovim karantinskim danima;od Italijanskog jezika pa sve do programiranja.Nikada moj život nije iskreno dosadan,volim da se družim mnogo i da dijelim ekspresije svoje.Ono što me čini najtužnijim jeste kada oko mene ljudi nisu sretni iako pokušavam da ih na dobro navodim.Takođernajljepša stvar je iskreno kada Vam se netko obrati i zahvali se zato što je moja pjesma nekome dan popravila i zato što i dalje ljudi žele da pruže priliku nekome ko je jako mlad da se dokaže.Također od online poezije sam učesnik jednog od foruma koji se bavi književnosti i gdje eminentni ljudi iskazuju svoje mišljenje o mojim pjesmama.I za sami kraj,volim one ljude koji vole mene kakav god bio,iako od poezije više puta sam bio izvrijeđan i stava mišljenja koji je različit od drugih osoba.