Dunjalučar

Dunjalučar

Magazin za filozofiju, kulturu i umjetnost

Meni Idi na sadržaj
  • Početna
  • Esejistika
    • Filozofija
    • Književnost
    • Film
    • Arheologija
    • Feminizam
    • Historija umjetnosti
    • Prijevodi
    • Izbor iz eseja
  • Poezija
    • Promocija pjesnika
    • Izbor iz poezije
  • Proza
    • Promocija književnika
    • Izbor iz proze
    • Priče za djecu
  • Slikarstvo
  • Fotografija
  • Razgovori
  • Impressum
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Autori
    • Uslovi korištenja
    • Postanite donator
  • Facebook
  • Instagram
  • YouTube
  • Twitter

Tag: Senad Arnaut

27 avg 202027 avg 2020 Dunjalučar

Filozofski put Friedricha Nietzschea

30 jul 202030 jul 2020 Dunjalučar

Aristotelov život i djelo

25 jun 202025 jun 2020 Dunjalučar

Ustrojstvo Platonove Države

16 apr 202016 apr 2020 Dunjalučar

Sokratova smrt

9 apr 20209 apr 2020 Dunjalučar

Filozofski drumovi Željka Škuljevića

5 apr 20205 apr 2020 Dunjalučar

1000 strana za 10 dana

2 apr 202026 maj 2020 Dunjalučar

Izvor umjetničkog djela

19 mar 202019 mar 2020 Dunjalučar

Benedetto Croce: Genijalnost nije sišla s neba

12 mar 202012 mar 2020 Dunjalučar

Schelling: Karakter umjetničkog djela i genije

5 mar 202022 mar 2020 Dunjalučar

Friedrich Nietzsche: “Rođenje tragedije iz duha muzike”

27 feb 202027 feb 2020 Dunjalučar

David Hume: Praktična i teorijska filozofija

20 feb 2020 Dunjalučar

Francis Bacon – Nova naučna metoda

13 feb 202013 feb 2020 Dunjalučar

Pojam supstancije u novovjekovnoj filozofiji

6 feb 20201 jul 2020 Dunjalučar

Leibnizove monade

15 sep 201925 jul 2020 Dunjalučar

Ibn Arebijev nauk o lijepom ponašanju

Navigacija kroz članke

Stariji članci

Najnoviji tekstovi

  • Ivan Sergejevič Turgenjev – „Očevi i djeca“ 27 sep 2020
  • Jacques Le Goff: Aristotel, povratak lijepom govorenju 26 sep 2020
  • Poezija: Ermina Ribić 25 sep 2020
  • Karikatura: Zuko Džumhur 24 sep 2020
  • Izbor iz poezije: Li Tai Po 23 sep 2020
  • Smijući se s Kafkom 22 sep 2020
  • Poezija: Sandra Bogdan 21 sep 2020
  • Pohlepna ideologija 20 sep 2020
  • Leonardova tehnička ostavština: “Traktat o slikarstvu” 19 sep 2020
  • Slikarstvo: Emina Nurkić 18 sep 2020

Najčitaniji tekstovi

  • Ivan Sergejevič Turgenjev – „Očevi i djeca“
    Ivan Sergejevič Turgenjev – „Očevi i djeca“
  • Jacques Le Goff: Aristotel, povratak lijepom govorenju
    Jacques Le Goff: Aristotel, povratak lijepom govorenju
  • Historija književnosti - pisanje, čitanje, razumijevanje i učitavanje
    Historija književnosti - pisanje, čitanje, razumijevanje i učitavanje
  • Poezija: Ermina Ribić
    Poezija: Ermina Ribić
  • Izbor iz poezije: Pablo Neruda
    Izbor iz poezije: Pablo Neruda
  • Izbor iz poezije: Desanka Maksimović
    Izbor iz poezije: Desanka Maksimović
  • Franjevačka prisutnost u Bosni i Hercegovini: fra Marijan Šunjić
    Franjevačka prisutnost u Bosni i Hercegovini: fra Marijan Šunjić
  • Religija starog Egipta
    Religija starog Egipta
  • Izbor iz poezije: Wislawa Szymborska
    Izbor iz poezije: Wislawa Szymborska
  • Jonija - Kolijevka filozofske misli
    Jonija - Kolijevka filozofske misli

Arhive

Follow Us

  • Facebook
  • Instagram
  • YouTube
  • Twitter

Kto i što je Dunjalučar?

Dunjalučar bježi svakom pokušaju konačnog definiranja. Narod dunjalučarem naziva onog koji je “zin'o na dunjaluk”, odnosno to je onaj čovjek koji je sva svoja stremljenja usredotočio na “ovaj svijet”, dajući mu pri tome jedinu i najveću vrijednost. No, to je samo jedna negativna konotacija ove riječi. Dunjalučara također treba razumijevati i kao čovjeka sa ovog svijeta, dakle svakog čovjeka koji je živio, živi i živjet će u nekom drugom vremenu. Stoga riječ dunjalučar treba razumijevati u jednoj opštosti, koja važi za svakoga. Odatle namjera ovog magazina jeste i da filozofski razmotri pitanja čovjeka kroz razne sfere njegova življenja, te postavlja pitanja iz disciplina koje se bave čovjekom (antropologija, društvena znanost, etika, moral, politička filozofija i umjetnost). Rasvjetljavanje vlastitog neznanja autori smatraju primarnim zadatkom magazina, te se nadaju da će dobiti i povratnu informaciju onih koji ih budu čitali, u vidu pohvale, kritike, kao i dopune napisanog vlastitim mislima.

Svako neovlašteno preuzimanje i kopiranje tekstova, bez prethodne dozvole autora ovog magazina, a koje ima za cilj vlastitu medijsku promociju i zaradu, naići će na moralnu i zakonsku osudu.

Powered by WordPress.com.
Poništi